EU uvodi sankcije Iranu

Josep Borrell razočarano sliježe ramenima. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku vidi da se njegov važan diplomatski projekt ruši. Za to je kriv islamistički režim mulaha u Iranu koji na surov način guši ljudska prava. Na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a Borrellu nije preostalo ništa drugo nego podržati paket sankcija protiv režima u Teheranu.

Zbog toga su sve manji izgledi za ponovno postizanje međunarodnog sporazuma o zabrani atomskog oružja Iranu, takozvani nuklearni sporazum: „Pregovori su posljednjih tjedana zaustavljeni. Ne očekujemo sada nikakav pomak. Šteta, jer smo bili jako, jako blizu“, sa žaljenjem je izjavio Borrell.

„Sa sporazumom bi svijet bio puno sigurniji"

„S oživljenim nuklearnim sporazumom, regija, Europa i svijet bili bi puno sigurnijii", rekao je Borrell. Sporazum o kojem su SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Iran godinama pregovarali na snagu je stupio 2016. On je trebao zaustaviti obogaćivanje uranija za izgradnju atomske bombe u Iranu. SAD i EU su zauzvrat ukinuli neke ekonomske sankcije režimu u Teheranu. Međutim, 2018. godine predsjednik SAD-a Donald Trump jednostrano je otkazao sporazum s Iranom. Razvoj iranske bombe je nastavljen.

Nakon promjene vlasti u Bijeloj kući, prije godinu i pol dana, počeli su pregovori o oživljavanju sporazuma s Iranom. U kolovozu je Josep Borrell još bio pun nade i govorio o mogućem postizanju dogovora. Ali onda je Teheran postavio nove zahtjeve. Počelo se sumnjati da bi tajni vojni nuklearni program Irana mogao biti znatno napredniji nego što se pretpostavljalo.

Sankcije protiv iranskog režima

Posljednjih tjedana dramatično se povećalo nasilje nad demonstrantima u Iranu. Od smrti mlade Mahse Amini, koju je uhitila i maltretirala takozvana „policija za moral" zbog pogrešnog nošenja marame, narod Irana žestoko se pobunio protiv režima. Zbog toga su ministri vanjskih poslova EU-a po prvi put od 2016. godine glasali za uvođenje novih sankcija.

„Nećemo i ne možemo zatvarati oči“, rekla je u Luksemburgu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Usvojen je paket sankcija koji, kako je naglasila, „pogađa odgovorne za zločine nad ženama, mladima i muškarcima. Među njima je i takozvana ’moralna policija’ – neprikladno ime kada se vidi kakvi se tamo zločini vrše“.

Taj paket sankcija je samo paketić – smatra nekoliko desetaka prognanih Iranaca koji su prosvjedovali u Luksemburgu tijekom samita ministara EU-a. Oni zahtijevaju oštrije sankcije i priznanje „narodnog ustanka" u njihovoj domovini.

Ministar vanjskih poslova Luksemburga Jean Asselborn poziva vlasti u Iranu da još jednom razmisle: „Svemoćni u Iranu moraju pogledati u kalendar i vidjeti da je 2022. godina. Ljudi više ne žele biti zatvoreni. Žele disati, posebno mladi ljudi i žene." Režim je, kaže, 40 godina funkcionirao tako kako je funkcionirao, ali sada je dosta.

Međutim, mogućnosti EU-a da direktno izvrši utjecaj su ograničene. Asselborn je za to da se ne odustane u potpunosti od nuklearnog sporazuma s Iranom, ali i dodaje: „U situaciji u kojoj se trenutno nalazimo mislim da to ne možemo vratiti na pravi put."

Sankcije i zbog oružja za Rusiju?

Njemačka ministrica vanjskih poslova najavila je i dodatne sankcije zbog kršenja ljudskih prava. Nejasno je recimo pod kojim okolnostima je izgorio zloglasni zatvor za političke zatvorenike u Teheranu. Tamo je stradalo osmero ljudi, dok ih je preko 60 ozlijeđeno. „Ako režim nastavlja tako udarati na svoje ljude, onda će biti novih paketa sankcija, ciljano na odgovorne“, rekla je Annalena Baerbock.

Pojedini ministri vanjskih poslova EU-a također žele sankcije u slučaju da Iran, kao što se sumnja, isporučuje dronove, a možda i rakete, ruskom agresoru u ratu protiv Ukrajine. Danski šef diplomacije Jeppe Kofod smatra da EU mora reagirati. Dokazi će biti prikupljeni, uvjerava visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell. Iran negira takve optužbe.

Dvogodišnja misija za obuku

Dok je Rusija u ponedjeljak nastavila raketirati ukrajinsko civilno stanovništvo, ministri vanjskih poslova EU-a donijeli su odluku o novoj misiji za obuku. Ubuduće bi i velike jedinice ukrajinske vojske trebale biti obučavane u zemljama-članicama EU-a. Ukrajinskom ministru vanjskih poslova Dmitru Kulebi, koji se na sastanak uključio video-vezom iz skloništa, EU je obećao da će obučiti 15.000 ukrajinskih vojnika, prije svega u Poljskoj i Njemačkoj. Ta najveća misija EU-a za obuku, pod nazivom „EUMAM", trajat će dvije godine i koštat će oko 100 milijuna dolara. Mađarska i Austrija su se suzdržale od glasovanja o misiji i poručile da ne žele obučavati vojnike iz Ukrajine.

Ministri vanjskih poslova EU-a odobrili su i dodatnih 500 milijuna eura Ukrajini za kupovinu oružja. To je šesta tranša iz Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) od početka ruskog agresorskog rata. Vojna pomoć EU-a sada iznosi tri milijarde eura. Na to dolazi još 17 milijardi eura za humanitarnu pomoć i podršku ukrajinskom proračunu.

Ministri vanjskih poslova Estonije, Latvije i Litve predlažu i osnivanje specijalnog tribunala, koji bi se bavio kršenjem međunarodnog prava od strane Rusije. Taj prijedlog, međutim, nije naišao na veliku podršku. Pojedini diplomati EU-a podsjećaju da već postoji Međunarodni kazneni sud u Haagu, koji prikuplja dokaze o ruskom nasilju i genocidu u Ukrajini.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu