Europska feministička tvornica

Nakon što je Europska komisija 08. ožujka 2005. izradila prijedlog o otvaranju instituta, godinu su dana kasnije u ožujku 2006. započeli pregovori Europskog parlamenta. U međuvremenu je i Europsko vijeće pristalo na ovaj prijedlog. Povodom nadolazećeg 08. ožujka njemačka zastupnica u Europskom parlamentu Lissy Gröner zahtijeva da europski institut za ravnopravnost spolova napokon počne s radom.

Najvažnija je suradnja među zemljama

Europski institut za ravnopravnost spolova treba postati feministička tvornica razmišljanja, bar si ga tako zamišlja Lissy Gröner koja se od sredine 90-tih angažira za ovaj projekt. Konzervativna talijanska zastupnica Amalia Sartori i Lissy Gröner glavne su pregovaračice. Njih se pita ukoliko se trebaju poduzeti neke promjene u pogledu instituta. No, bio je to dug put dok je većina u Europskom parlamentu i u vladama 27 zemalja članica pristala na ovaj prijedlog. To je bilo moguće samo zbog podrške u svim strankama smatra Gröner: "U skandinavskim zemljama imamo raširenu tradiciju ravnopravnosti spolova. Tamo su i konzervativne žene mnogo progresivnije nego u drugim zemljama. Iz mog vlastitog iskustva, da takav institut treba potporu svih stranaka, od početka sam zahtijevala da se ukjluče oba velika zastupnička kluba."

U prošlosti je Europa uvijek bila pokretač ravnopravnosti muškaraca i žena, a to bi trebalo još više ojačati kroz institut. Znanstvenice instituta trebaju prikupiti sva istraživanja koja se provode u pojedinim europskim zemljama. Namjera je da institut prikupi podatke o sposobnosti Europe da postigne ravnopravnost žena i muškaraca i uz pomoć uputa pobrine se da zemlje uče jedna od druge i izbjegavaju greške. "Kako su druge zemlje postigle, na primjer Skandinavija, da razlika u plaćama između muškarca i žene iznosi svega 6 posto, dok je u Njemačkoj 26 posto? Kako su Šveđanke uspjele da u parlamentu budu skoro jednako politički zastupljene kao i muškarci ili kako da u Španjolskoj imamo vladu u kojoj ima više žena nego muškaraca?", niz je pitanja koja si postavlja Lissy Gröner.

Kompromisi i popuštanja

U deset novih istočnoeuropskih zemalja, priča Gröner, postoji tradicija prema kojoj u poslovnom životu riječ više nije prepuštena muškarcima nego su i žene "preuzele vlast", ali na političkom području još nema nikakvih struktura. Na jugu Europe na primjer u obrazovnom sektoru postoji velik broj žena koje su na visokim pozicijama, mnogo više nego što je to slučaj u Njemačkoj, dodaje Gröner. Upravo zbog toga Lissy Gröner želi da novi institut poveća razmjenu informacija i koncepata. Od oko 20 zaposlenica koje će raditi u instiutu Gröner očekuje da izdaju naloge članicama o stručnom mišljenju i analizama. Glavni posao i dalje će se obavljati izvan instituta. Zemljama članicama EU-a pružat će se ideje kako da se obrađivanje podataka, koje će se zahtijevati od svih članica i na cijeloj europskoj razini, politički ravnopravno optimira. Jer unatoč svim spoznajama još uvijek nema nikakvih konkretnih poteza, ističe Gröner. Njezin je projekt nailazio na brojne prepreke, na primjer u pogledu mjesta voditeljice instituta. Šveđanaka Virginja Langbakk, koja je došla na mjesto voditeljice, žena je koja je svoje znanje stekla u području razvojne suradnje. No, Gröner se ipak nadala kako će na to mjesto doći osoba koja ima više iskustva i znanja u pogledu povijesti ravnopravnosti spolova u EU-u. "Do izražaja dolazi politička volja. Nadam se da će organizacije žena na kraju ipak izvršiti pritisak", kaže Gröner.

Institut za ravnopravnost žena svoje će sjedište imati u glavnom gradu Litve Vilniusu. Zastupnica njemačke Socijaldemokratske stranke Gröner pristala je na razne kompromise samo kako bi se institut otvorio prije izbora za novi Europski parlament. Čak je bila spremna da prihvati i muškarca kao voditelja instituta. "Teoretski je to mogao biti i feminist. U španjolskoj vladi dobro vidimo kako je tamošnji premijer Zapatero žene uveo u vladu. On je teme koje su ženama važne učinio zadaćom šefa i u tom bi si pogledu mogla zamisliti i nekoga takvoga na čelu instituta", ističe Gröner. Cilj je, kako kaže Gröner, da se upravo takve teme poput antidiskriminacije ili ravnopravnosti uvedu u predizbornu kampanju Europskog pralamenta.

50 milijuna eura koje godišnje institut ima na raspolaganju dobar su početak, smatra socijaldemokratkinja te dodaje kako se s tim novcem može ostvariti i učvrstiti solidna politika ravnopravnosti. No, ipak se nada da će se iduća dvije predsjedateljice EU-a, Švedska i Španjolska, založiti za povećanje skromnog godišnjeg budžeta instituta.

Autor: Henriette Wrege/Marijana Ljubičić

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina