1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaMađarska

Europska komisija: Bojkot mađarskog predsjedanja

17. srpnja 2024

Europska komisija za sada na neslužbenim sastancima želi sudjelovati samo slanjem visokorangiranih službenika. Što znači ovaj djelomični bojkot mađarskog predsjedanja Vijeću EU-a?

https://p.dw.com/p/4iPLo
Jedna žena i tri muškarca razgovaraju
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već odavno ima poteškoća s držanjem mađarskog premijera Viktora Orbana Foto: Ludovic MARIN/AFP

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odlučila je do daljnjega slati samo visoke činovnike na neformalne sastanke Europskog vijeća. I planirani put predstavnika Europske komisije u Mađarsku također ne bi trebao biti održan. Komisija time slijedi pristup ovom pitanju nekih država članica. Prošlog tjedna su na primjer Švedska i Litva najavile da će privremeno na neformalne sastanke slati državne službenike.

Odluka Europske komisije donesena je "s obzirom na najnoviji razvoj događaja, koji obilježava početak mađarskog predsjedanja", napisao je glasnogovornik Komisije na platformi X (bivši Twitter).

Orbanova dvosmislena "mirovna misija"

“Nedavni razvoj događaja” odnosi se na putovanja Viktora Orbana u sklopu njegove samoproglašene “mirovne misije”. Orban je svoju "misiju" započeo sastankom s predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Ukrajini drugog dana predsjedanja Mađarske Vijeću EU-a. Uslijedio je odlazak u Moskvu, gdje je Orban razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. U Pekingu ga je primio kineski predsjednik Xi Jinping. U Washingtonu se Orban susreo, između ostalih, s turskim šefom države Recepom Tayyipom Erdoganom te s Donaldom Trumpom na Floridi.

Dva muškarca srednjih godina se rukuju s osmijehom na licu
Orban je prvi put posjetio Zelenskog u Kijevu dan nakon preuzimanja predsjedanja Vijeću EU-aFoto: Maxym Marusenko/Nur Photo/IMAGO

Orbanova putovanja vjerojatno prati dvostruka poruka. On se tako u Kijevu, u objavi na X-u, kao i u jednom intervjuu njemačkim novinama Bild nakon posjeta Moskvi, eksplicitno pozvao na mađarsko predsjedanje EU-u. Istodobno na konferenciji za medije, koju je održao mađarski ministar za europska pitanja Janos Boka u Bruxellesu, rečeno je da premijer Orban ne djeluje u ime i po nalogu EU-a te je to jasno dao do znanja na raznim mjestima. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin je prilikom dočeka eksplicitno spomenuo predsjedanje EU-u.

"Iskreni posrednik” bez mandata

Mađarska je 1. srpnja preuzela rotirajuće predsjedanje Vijeću EU-a. U ovoj poziciji zemlja predsjeda sastancima Europskog vijeća i trebala bi posredovati kompromise u Vijeću EU-a - jednom od dva zakonodavna tijela EU-a. Mađarski ministar za europska pitanja Boka uvijek je tvrdio da će njegova zemlja djelovati kao "iskreni posrednik".

Sastanak u Moskvi posebno je izazvao oštre kritike unutar institucija EU-a i njezinih članica. Orban putuje "bez mandata" i bez Ukrajine neće biti razgovora o Ukrajini, poručio je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, kad su se pojavile prve glasine o putovanju. Zemlje poput Njemačke i Češke također su naglasile da Orban ne putuje po nalogu EU-a.

Mađarski premijer slovi kao prijateljski raspoložen prema Rusiji i blokira pomoć EU-a za napadnutu Ukrajinu. Trenutačno oko šest milijardi eura vojne pomoći ne može biti pušteno Ukrajini. S druge strane, zbog zabrinutosti za vladavinu prava, oko 19 milijardi eura za Mađarsku je zamrznuto.

Kakvo značenje ima ova odluka?

Europska komisija želi "napraviti simboličnu gestu, kojom izražava svoje neslaganje s nekoordiniranim putovanjima premijera u treće zemlje", objasnio je glasnogovornik Komisije. Odluka von der Leyen stoga utječe na neslužbene sastanke na ministarskoj razini. Na njima se u pravilu sastaju ministri i stručnjaci kako bi razmijenili ideje, na njima se ne donose odluke o određenim zakonima EU-a. Oni se često organiziraju u zemlji koja je predsjedateljica. Mađarska je također planirala niz takvih događaja za sljedećih šest mjeseci. Primjerice, sljedećeg tjedna očekuju se ministri pravosuđa i unutarnjih poslova u Budimpešti. Zemlje domaćini također koriste neformalne sastanke poput ovih kako bi predstavile sebe i svoju europsku političku orijentaciju.

Situacija bi vjerojatno mogla biti nešto drugačija, kada je riječ o summitu šefova država i vlada, koji je planiran za studeni, kao i kada je riječ o sastanku ministara vanjskih poslova i obrane planiranom za kolovoz. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell jasno daje do znanja da su sastanci ministara obrane i vanjskih poslova njegova odgovornost. Do sada nije donesena nikakva odluka. Kako javlja dpa, raspravlja se o tome da sastanak bude održan u Bruxellesu. Odluka bi mogla biti donesena na sljedećem redovnom sastanku ministara vanjskih poslova početkom sljedećeg tjedna. Odluka također ne utječe na službene sastanke Vijeća koji se redovito održavaju u Luxembourgu i Bruxellesu.

Stariji muškarac, sijede kose, ozbiljnog pogleda
Borrell će možda ministre vanjskih poslova i obrane pozivati u Bruxelles, a ne u MađarskuFoto: FRANCOIS WALSCHAERTS/AFP/Getty Images

Von der Leyen i njezin ponovni izbor

Mađarska je kritizirala odluke Europske komisije. Na platformi X, ministar za europska pitanja Boka istaknuo je kako je Europska unija institucija, čiji su osnivači države članice i dodao: "Europska komisija ne može birati institucije i države članice, s kojima želi surađivati. Jesu li sada sve odluke Komisije temeljene na političkim razlozima?"

Činjenica je da ova odluka u Bruxellesu slovi kao odluka bez presedana. I to se događa samo nekoliko dana prije nego što se predsjednica Komisije Ursula von der Leyen kandidira za ponovni izbor u Europskom parlamentu. Posebice Zeleni, socijaldemokrati i liberali su u prošlosti pozivali na oštriji pristup prema Mađarskoj.

Političar Zelenih Daniel Freund smatra da je odluka "dobar prvi korak". U razgovoru za DW on je pozvao na skraćenje predsjedanja Mađarske jer je mađarski premijer prekršio pravila EU-a. Prošle godine veliki dio Europskog parlamenta već je tražio da Mađarskoj ne bude dozvoljeno preuzimanje predsjedanja Vijeću zbog "ozbiljnih problema s vladavinom prava”.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.