Europske postrojbe za gašenje požara – da ili ne?

Požari su posljednjih nekoliko mjeseci bjesnili Španjolskom, Italijom, Grčkom, Hrvatskom, samo da spomenemo nekoliko mediteranskih zemalja...tragična bilanca ljudskih gubitaka, ali i goleme materijalne štete i moguće ekološke posljedice šokirale su i središnjicu Europske unije. U Bruxellesu je Europska komisija objavila da razmišlja o formiranju posebnih postrojbi koje bi, u slučaju potrebe, vrlo brzo mogle na terenu, u zemljama članicama Unije, gasiti vatru. Ukoliko bi se ta ideja realizirala lakše bi se, puno lakše nego sada, moglo koordinirati među 27 zemalja članica. Kaos koji je vladao prije nekoliko dana u Grčkoj dovoljna je opomena. Troškove jedinstvenih vatrogasnih postrojbi ne bi se pokrivali iz budžeta EU, već bi ih snosile zemlje članice. Da ne bi bilo zabune, Europska komisija ne želi utemeljiti vlastite vatrogasne snage ili postrojbe koje bi 24 sata na dan, 12 mjeseci u godini bile na raspolaganju, precizira glasnogovornica Europske komisije Barbara Helfferich: «Ne, sama predodžba da bi u Bruxellesu imali jedinice koje bi permanentno bile na raspolaganju, znači nešto u stilu seoske vatrogasne službe, takvo što si mi ne možemo zamisliti. Takav način rada ne bi bio efikasnije od sadašnjeg. Centralizacija nije uvijek efikasnije rješenje.» Briselski službenici razmišljaju o formiranju posebnih postrojbi u samim zemljama članicama, a te bi postrojbe opremila Europska unija: «Mi bi pružili pomoć tim jedinicima u svakoj zemlji tako da one ne bi intervenirale samo na nacionalnim razinama ili bi pružali hitnu pomoć tamo gdje ona zatreba. To bi bili specijalisti koji bi mogli odmah odletjeti na mjesto požara i tako bi otpala komplicirana koordinacija između 27 zemalja članica.»

Portugal kao uzor?

Konkretni prijedlog ustroja tih posebnih jedinica Europska komisija želi predstaviti ujesen. Kako bi se bolje koordinirala pomoć u slučaju neke katastrofe Europska komisija već sada financira takozvani Centar za promatranje i informiranje u Bruxellesu. Zatreba li nekoj zemlji članici Europske unije pomoć one mogu nazvati suradnike tog centra i njihove se zahtjeve proslijeđuje zemljama članicama, ovisno o tome kakvu vrstu pomoći one mogu i žele pružiti: «Takva europska zajednička procedura relativno dobro funkcionira već od 2001. Mi u biti svake godine bilježimo požare. Ovogodišnja vatrena stihija u Grčkoj ima posebne dimenzije što se tiče veličine i težine požara, no ja ipak smatram da smo i ovu krizu dobro prevladali», kaže Peter Billing, voditelj tog kriznog centra. Na prošlotjedni grčki zahtjev za pružanjem pomoći reagiralo se za samo par dana i u tu zemlju je poslano 10 zrakoplova i 20 helikoptera s posadom za gašenje vatre. Važnije od pomoći izvana je da Grčka poboljša svoje vatrogasne kapacitete, da ih bolje koordinira i da vlada izradi planove evakuacije, dodaje voditelj Centra za promatranje i informiranje iz Bruxellesa. Portugalci su to već napravili: za razliku od prošlih nekoliko godina u kojima je Lisabon redovito tražio pomoć zemalja Europske unije u gašenju požara, ta je zemlja konačno uložila više novca u proširenje vatrogasnih kapaciteta i ove je godine Portugal ne samo bio u stanju vlastitim snagama gasiti svoje požare, već čak ponuditi pomoć i drugim zemljama.

Kritike iz Njemačke

Neke zemlje, naprimjer Njemačka, otvoreno kritiziraju ideju formiranja «europskih interventnih jedinica». Predsjednik Njemačkog saveza vatrogasaca Hans-Peter Kröger kritizirao je i Grčku: zašto ta zemlja, pita se on, nema gustu mrežu vatrogasnih stanica, kao što to ima većina drugih zemalja u Europskoj uniji? Kritika je na mjestu: deseci grčkih sela i njihovih mještana bili su prepušteni sami sebi, a za razliku od Njemačke ili Austrije u Grčkoj ne postoji dragovoljna vatrogasna služba. Da se Grci organiziraju onako kako to čine Nijemci, tamo nikada ne izbili tako katastrofalni požari kao prošli tjedan, dodaje predsjednik njemačkih vatrogasaca.