Europski parlament raspravlja o Šešelju

Rezolucijom pod nazivom „Srbija: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja“ Europski parlament šalje tri osnovne poruke. Prva je osuda Šešeljevog podsticanja na mržnju i ohrabrivanja teritorijalnih pretenzija, kao i pokušaj destabilizacije regije i skretanja Srbije s njezinog europskog puta. Istodobno, Europski parlament poziva Haški tribunal na poduzimanje odgovarajućih mjera i preispitivanja odluke o puštanju Šešelja na uvjetnu slobodu - “uslijed novonastalih okolnosti”. Osim ove poruke Haagu, Strassbourg poziva i Beograd da osudi i da se suprotstavi Šešeljevim izjavama. Navodeći da su Šešeljeva „politička retorika, govor mržnje, teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj i BiH i prizivanje „Velike Srbije“ ne samo uvredljivi već i usmjereni protiv žrtava i svjedoka“, europski parlamentarac i jedan od predlagača ove rezolucije, Andrej Plenković za Deutsche Welle kaže: “Činjenica da je Šešelj u političku diskusiju i u javnost unio retoriku kakvu nismo vidjeli skoro dva desetljeća, vodi Srbiju, ali i njene susjede, u razdoblje za koje smo bili sigurni da je daleko iza nas i da se više neće ponoviti. Zato Europski parlament želi odmah reagirati, čvrsto i jasno, kako bi se u startu zaustavila bilo kakva daljnja refleksija njegove retorike.“

O tome da je Šešeljeva nacionalistička retorika već napravila negativan utjecaj u BiH govori i izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH, Cristian Dan Preda: “Smatram da se radi o vrlo problematičnom razvoju situacije koji vrlo jako emocionalno udara na sve one koji su prošli patnje devedesetih godina. Vidio sam reakcije iz BiH, ogorčenje žrtava i potpuno ih razumijem. Bojim se da bi takve izjave mogle imati negativan utjecaj na napore uložene u cilj pomirenja na Zapadnom Balkanu“, kaže Preda u izjavi za DW.

Europa povodom „slučaja Šešelj“ ima očekivanja, ali i podržava Srbiju

U situaciji kada Europski parlament najstrože osuđuje neprihvatljivo i neprimjereno ponašanje Vojislava Šešelja, naglašava se i potreba jasnih reakcija svih onih koji prihvaćaju europske vrijednosti i standarde:“Imajući razumevanje za europski put Srbije i želeći da on bude još više učvršćen, ja očekujem od strane srpskih vlasti da se jasno distanciraju od ovakve retorike i da je osude, a ne da Šešeljev javni angažman prolazi bez ikakve reakcije, niti političke niti pravne. Mene, ali i Europski parlament zanima je li on svojom retorikom prekršio srpske zakone“, ocjenjuje Pleknović za DW. Europski zastupnici složni su u ocjeni da za retoriku kakva je Šešeljeva nema mjesta ni u Srbiji, ali ni na Zapadnom Balkanu ni u cijeloj Europi. „Ona mora biti osuđena nedvosmisleno i smatram da to i čini većina građana Srbije i regije”, kaže za DW Eduard Kukan predsjednik odbora Europskog parlamenta za odnose sa Srbijom.

Istodobno, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, David McAllister ocjenjuje da Rezolucija Europskog parlamenta za cilj ima „ohrabriti“ srpske vlasti kako bi osudile „svako javno predstavljanje govora mržnje i ratnohuškačke retorike“ kao i da rade na promociji zaštite manjina i kulturnih prava: „Mi podržavamo sve političke stranke, nevladine organizacije i pojedince u Srbiji koji se bore protiv govora mržnje. Zato želim ohrabriti sve ljude u suprotstavljanju gospodinu Šešelju“, naveo je McAllister u izjavi za DW. Na pitanje da li bi ova Rezolucija Europskog parlamenta mogla na bilo koji način ugroziti eurointegracijski proces i put Srbije prema EU, on je dodao:“ Srbija se jasno posvetila svom proeuropskom putu. Ona je na putu prema Uniji i mi ćemo uvijek podržati sve stranke, pojedince ili organizacije koji žele vidjeti Srbiju u EU. Zato smo tu kako bismo osuduli i loše stvari koje je Šešelj učinio i koje govori.“

Kolika je i u čemu odgovornost Tribunala u Haagu?

Osim samih Šešeljevih nastupa, veliku pažnju europski zastupnici posvetili su i činu puštanja na privremenu slobodu optuženog za ratne zločine. Osim poziva da se zbog Šešeljevog ponašanja poslije puštanja na privremenu slobodu „preispita takva odluka“, Europski parlament poziva Tribunal na ubrzanje završne procedure u preostalim slučajevima uz podsećanje da je izvođenje pred lice pravde svih optuženih za ratne zločine neophodan uvjet za trajni proces pomirenja. Charles Tannock, član delegacije Europskog parlamenta za odnose sa Srbijom dodaje da je Šešelj, kao optuženik za ratne zločine, prilikom puštanja na privremenu slobodu zbog zdravstvenih razloga, se morao obvezati na nesudjelovanje u političkim aktivnostima: “Umjesto toga vidimo ga na ultranacionalističkim skupovima gdje napada EU i NATO, a brani Rusiju. Sve to nije dobro i mislim da je sud vrlo loše postupio. Moje kolege iz Hrvatske traže rezoluciju koja bi to osudila i zabrinuti su zbog ultranacionalističkog demona radikalne stranke u Srbiji i mogućnosti njegovog utjecaja na stabilnost Zapadnog Balkana.” U Bruxellesu, povodom ovog slučaja, ali imajući u vidu i druge „incidente“ koji su se posljednjih dana događali u regiji, naglašavaju kako proces stabilizacije i pomirenja na Balkanu još nije gotov. Iz samog Haškog tribunala odgovaraju da vodeću ulogu u procesu pomirenja na sebe moraju preuzeti politički i vjerski lideri u regiji. Istodobno ima i onih koji „u slučaju Šešelj“ ne vide prvenstveno brigu za pomirenjem na Zapadnom Balkanu. Tako se u posljednjoj analizi Međunardonog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) ocjenjuje da je je cilj privremenog puštanja Vojislava Šešelja na slobodu zapravo pritisak na vladu u Beogradu s ciljem njezine čvršće suradnje sa Zapadom, odnosno upozorenje zbog naklonjenosti Srbije Ruskoj Federaciji i njezinom predsjedniku Putinu. Dalje u svojoj analizi IFIMES postavlja pitanje „radi li se u inzistiranju hrvatskih zastupnika na rezoluciji o osudi Šešelja u Europskom parlamentu zapravo o pritisku na Haški tribunal kako bi on donio oslobađajuće presude u slučaju Jadranka Prlića i Herceg-bosanske grupe.?“