Europski parlamentarci o Hrvatskoj
1. veljače 2008
Osim činjenice da je jedan od potpredsjednika Vlade iz redova srpske manjine u Hrvatskoj, što se ocijenjuje vrlo pozitivnim, Hannes Swoboda je izrazio nadu da se neće ostati kod simboličnih znakova već da će nova Vlada pokušati nadoknaditi ono što se izgubilo zbog izbora, posebice vrijeme i napor. Swoboda je uvjeren da će «2008. godina bit će jedna od najtežih u novijoj povijesti Hrvatske».
Vlada mora poduzeti one korake i mjere koje traže Europska komisija i Parlament kao temelje za pristupanje, a to su intenzivirana borba protiv korupcije, reorganizacija pravosuđa, reguliranje hrvatske konkurentnosti i naravno rješavanje pitanja granice sa susjedima. «Oko tog pitanja upućujem i poziv susjednim zemljama da u tome pomognu i da na to budu spremni», naglašava Hannes Swoboda dok njegova konervativna kolegica Doris Pack ističe kako «Hrvatska mora ispuniti sve zahtjeve koji se nalaze na stolu». Problem predstavljaju i brodogradilišta, kaže Pack dodajući da su pregovori mogli biti u završnoj fazi da Hrvatska nije bila godinu dana na čekanju. No ona smatra da je “Hrvatska na dobrom putu, ali sada se mora požuriti ako želi ispuniti mjerila koja je sama sebi zacrtala, a to je da 2010. godine postane članica Europske unije”. Pack je sigurna da Sanader vrlo odlučno na tome radi. Slovenski liberalni zastupnik u Europskom parlamentu Jelko Kacin smatra da će “najveće poteškoće hrvatska Vlada imati sama sa sobom”. On kaže da “približavanje Europskoj uniji nije samo stvar izjava i javnih nastupa već je to i stvar operativne sposobnosti i što je sada javnost jasno vidjela, kada je došla do spoznaje da hrvatska Vlada nije u stanju koristiti sredstva koja su rezervirana za njezino približavanje Europskoj uniji”. Kacin upozorava kako se “ne treba samo hvaliti, treba imati instrumente i ljude koji znaju svoj posao i koji na koncu dokazuju da je hrvatska administracija sposobna iskoristiti šanse koje EU pruža već danas”.
U pregovorima premijer Ivo Sanader predbacuje Europskoj komisiji i zemljama članicama da su i oni odgovorni, a ne samo Hrvatska, zašto u 2007. godini Hrvatska nije zatvorila niti jedno jedino poglavlje. Predstavnica Zelenih Gisela Kallenbach je izjavila kako ne sudjeluje u pregovorima pa ne raspolaže informacijama da bi mogla dati osobnu procjenu koju može potkrijepiti činjenicama. No gospođa Kallenbach misli da je “moguće da je razlog za takvu situaciju i samo stanje unutar Europske unije i možda postoji i djelomice interes da Hrvatska ne zatvori sva poglavlja u kratkom roku”. Gisela Kallenbach dodaje da ona zapravo u tako nešto ne vjeruje toliko, jer, kako kaže, na svim sastancima i u izjavama oko daljnjeg proširenja o kojem se raspravlja u odboru za vanjsku politiku u Europskom parlamentu, nije upitna budućnost zemalja jugoistočne Europe u Europskoj uniji. “Stoga je i u našem interesu što je prije moguće u Uniju primiti ne samo Hrvatsku već i cijelu regiju”, poručuje Kallenbach.
Treba li tražiti pojašnjenje Komisije i članica oko brzine pregovora?
Premijer Sanader je rekao kako od Europske komisije i zemalja članica traži pojašnjenje za činjenicu zašto Hrvatska 2007. godine nije zatvorila niti jedno poglavlje u pregovorima. U tome ima podršku njemačke demokršćanke zastupnice u EP-u Doris Pack koja je i sama postavila isto pitanje. Pack zahtjeva da nakon napora u Hrvatskoj slijede i napori u Komisiji, što znači, kako je pojasnila, zatvaranje i otvaranje novih poglavlja. “Ako je u pregovorima s Hrvatskom došlo do odugovlačenja koje se može dokazati, tada Komisija to mora mijenjati, jer ne može biti da se Hrvatska postavlja na istu razinu s Turskom – s takvim razmišljanjem pojedinci se moraju pozdraviti”, odlučna je Doris Pack.
Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu je sličnog mišljenja i smatra da se «moglo zatvoriti nekoliko poglavlja». On je upozorio da se stiče dojam da nije dovoljno snažna potpora od strane Europske komisije, prije svega kod nekih zemalja članica. Stoga je Swoboda uputio poziv ne samo Hrvatskoj već i o onim članicama koje «zastupaju stajalište da kao članice svojim ponašanjem mogu blokirati druge», što Swoboda drži da «nije u skladu s europskim duhom»
Jelko Kacin drži da je nekorektno to što Sanader postavlja pitanje Bruxellesu na koje treba dati odgovor u Hrvatskoj. «Ne približava se EU Hrvatskoj i ne zatvara Europska unija poglavlje nego je upravo obrnuto. Hrvatska se približava, Hrvatska mora zatvoriti poglavlja i ako to nije napravila, onda je vjerojatno nekorektno i vrlo kratkovidno ako se gospodin predsjednik Vlade igra s europskim institucijama i domaćom javnošću na taj način».
Što misle palamentarci o ZERP-u?
«Što se tiče ZERP-a, doći će trenutak istine kada će predsjednik Vlade Republike Hrvatske reći sve ono što nije do sada rekao. Naime, mislim da je došlo vrijeme kada bi gospodin Sanader morao kazati o čemu se radi, što se tiče odnosa imeđu Hrvatske i Italije. Italija je tražila ne da ide granica onako po polovici onoga što još nije podijeljeno, nego da se ponovno crtaju ribolovne zone i da se ono što Hrvatska sada ima, zahvaljujući tome da su Palagruža, Vis i Jabuka u hrvatskim vodama, da se to ponovno razmatra i da se neke stvari otvore na novo. Kada to bude predsjednik hrvatske Vlade imao hrabrosti kazati hrvatskoj javnosti, tada će to izgledati malo drukčije. Tada će se to, što se sada događa, kada izgleda da je Slovenija ona koja stvara probleme Hrvatskoj, a ne Hrvatska sama sebi, pokazati u nekom drugom svjetlu», stav je slovenskog zastupnika Jelka Kacina.
Doris Pack drži da se radi o odluci koju je donio Sabor i pitanje sada glasi, kako se izvući iz ovako škakljive situacije. Ona razumije da se treba pobrinuti oko pitanja kako zašititi Jadran od pretjeranog izlova ribe koji čini jedna zemlja članica. Pack je sigurna da i Slovenci imaju iste probleme kao i Hrvati, da strahuju da će ostati bez različitih vrsta ribe koje sada još postoje u Jadranu. Pack je priznala da i pojedini Slovenci u “off-u” kažu da je potrebno nešto poduzeti. Ipak, njemačka zastupnica upozorava da je Hrvatskoj koja se nalazi na putu u EU, sada bitno i poželjno da se pitanje ZERP-a riješi dogovornim putem i sa talijanskom vladom pronađe dogovor o tome što se događa u Jadranu. “Sadašnje stanje nije korektno pa je Hrvatska s tehničke strane u pravu što čini, ali u ovom trenutku Hrvatskoj bi bilo bolje da surađuje i možda uvjeri Slovence da se stanu na hrvatsku stranu, jer i Slovenija pati od prevelikog izlova ribe”, izjavila je Doris Pack.
«Pitanje ZERP-a će zasigurno biti prepreka u pregovorima», smatra i Hannes Swoboda dodajući da ukoliko ne dođe do dogovora, tada bi Hrvatska morala učiniti unilateralno korak natrag. «U suprotnom i poznavajući slovenske kolege i prije svega neke ministre, Slovenija će blokirati pregovore, ne treba imati iluzije da će samo tako popustiti», upozorava Swoboda.
«Hrvatska se ne može igrati svojom budućnošću», rekao je Jelko Kacin. «Ja bi vas htio upozoriti na ono što se dogodilo na sjevernom Cipru. Tamo su završili sve pregovore, sve je bilo spremno i na kraju su imali referendum i kada je grčka većina na južnom dijelu otoka rekla ne, sjeverni Cipar je ostao izvan Europske unije. Ne bi bio sretan kada bi se Hrvatska našla u sličnoj situaciji», upozorava Kacin.
Datum ulaska Hrvatske u EU
Kada govorimo o datumima liberali u Europskom parlamentu su apsolutno protiv određivanja datuma ulaska u Uniju. Gospodin Swoboda iz redova socijalista govori o 2009. godini kao godini završetka pristupnih pregovora i 2011. godini kao godini ulaska Hrvatske u EU, međutim ispunjenju tih datuma daje izglede od tek nekih 25 do 30 posto. Gospođa Pack iz Europske pučke stranke smatra da je 2010. godine kao godina članstva Hrvatske u EU još uvijek moguća. Dok zastupnica stranke zeleni Gisela Kallenbach kaže: «Bit ću iskrena i kažem da bi Hrvatsku u Uniju primila radije danas nego sutra. Ali, primila sam na znanje da neće biti poklona, neće biti oprosta ili gledanja kroz prste kada je u pitanju ispunjavanje standarda. Oko tog pitanja postoji suglasnost među strankama u Europskom parlamentu i mislim da je to uredu. Prije svega imajući u vidu iskustva koja smo imali s najmađim članicama, dobro je ispuniti standarde. Smatram da će uvelike ovisiti o Hrvatskoj i ako će 2010. godina biti godina članstva, tim bolje. Ulazak Hrvatske ovisit će i o tome hoćemo li prihvatiti Sporazum iz Lisabona do 1.1.2009. u svim zemljama članicama. Utoliko postoji i povezanost s unutarnjim stanjem u Europskoj uniji. Međutim, što je Hrvatska više u stanju kazati, pogledajte, ispregovarali smo sva poglavlja uspješno, tim manje je Europska unija u poziciji odbiti ili odugovlačiti s ulaskom Hrvatske u EU».