Europski pučani i njihova muka s Mađarskom

Već u svom pozdravnom govoru na kongresu njemačkih kršćanskih demokrata (CDU) sredinom siječnja čelnik Europske pučke stranke (EPP) Donald Tusk je jasno rekao što očekuje od novog šefa CDU-a Armina Lascheta: europski pučani se trebaju „čvrsto držati u našoj zajedničkoj borbi za slobodarsku demokraciju, također i u našim redovima“. Sad se od pučana traže „teške odluke“ i pritom je „jasna pozicija“ „vrijedna zlata“.

Tu Tusk neosporno govori i o vladajućoj stranci u njegovoj vlastitoj domovini Poljskoj gdje je čelnik PiS-a Jarosław Kaczyński upravo opsjednut idejom kako je baš Tusk u zavjeri s Putinom ubio njegovog brata i tadašnjeg predsjednika Leha. Ali prije svega o Viktoru Orbanu i njegovom Fideszu koji su postali već kroničan problem europskih pučana.

Od ožujka 2019. je ta mađarska stranka „stavljena na led“ u redovima EPP-a. To znači da je nekim zastupnicima Fidesza onemogućeno pravo govora u Europskom parlamentu (EP). Ali Tusk – i neke manje europske konzervativne stranke sa sjevera i iz zemalja Beneluxa – žele završiti tu priču i potpuno isključiti Fidesz iz redova Europske pučke stranke.

„Pa to su metode Gestapoa"

Nedavno je Orban unio nemir u svojim redovima prijetnjom veta na proračun EU-a. Posredovati je pokušao i predsjednik kluba zastupnika pučana u EP-u Manfred Weber, ali je i on priznao kako su razgovori s vladom u Budimpešti bili „izuzetno otrežnjavajući“. Jer članovi Orbanove stranke ne prežu ni od, kako je rekao, „metoda Gestapoa“ i zato je i njegovo mišljenje kako se „više ne može otezati“ s odlukom, treba li ta mađarska stranka ostati u redovima europskih pučana.

Već godinama Orban i Fidesz iskušavaju strpljivost svojih europskih kolega: redaju se napadi na slobodu medija, pravosuđe, civilno društvo i Europsku komisiju, iz Budimpešte je protjeran i Sorošev Central European University, a protiv njega se čuju i upravo besramni izrazi antisemitizma. Ni to nije kraj: tu su i kronična korupcija i pronevjera europskog novca...Popis sukoba i s Bruxellesom i s drugim konzervativnim strankama se čini beskonačnim.

Do sad se od EPP-a uvijek čulo kako se želi „interno“ utjecati na Mađare, a i Bence Bauer iz Njemačko-Mađarskog instituta i član Fidesza podsjeća kako europske konzervativne stranke koje žele isključiti Orbanovu stranku „ne čine većinu“. Zapravo se doista sve svodi na to što će odlučiti izaslanici njemačkih stranaka, CDU-a i bavarskog sestrinskog CSU-a, procjenjuje eurozastupnik Zelenih Daniel Freud. A ako sad Laschet naloži da njegovi stranački kolege glasaju za isključenje, Fidesz leti van, smatra Freud.

„Moramo razgovarati"

No već se čulo od Lascheta kako želi još razgovarati, makar priznaje kako je to „teško pitanje“. Europa treba i Poljsku i Mađarsku, a on ih isključenjem ne želi "gurnuti još više na desno“. Ali novi predsjednik CDU-a također dodaje: pučani imaju jasne uvjete za članstvo u EPP-u i, ističe Laschet, „njihovo ispunjavanje ćemo tražiti i od Viktora Orbana“.

Bence Bauer iz Fidesza pak vjeruje kako će i Laschet nastaviti „uravnoteženu politiku“ Angele Merkel, jer za Orbanovu stranku bi bilo najbolje da sve ostane kako je bilo – pa čak i sa „zamrznutim“ članstvom u EPP-u. Jer članstvo u tako velikoj frakciji donosi i konkretne prednosti u Europskom parlamentu, sve do prava obraćanja u tom tijelu i dozvoljene dužine govora. Usamljene stranke i neovisni kandidati u pravilu govore pred praznom dvoranom.

No Paul Lendvai, publicist iz Beča, jednostavno ne može vjerovati da ovakav status quo „može vječito trajati“. Izbacivanje Fidesza bi bilo težak udarac ugledu Orbana, ali ostaviti sve tako bez da se nešto riješi stvara golemo razočarenje i mađarske oporbe i mlađeg naraštaja. On tu neodlučnu poziciju EPP-a smatra smatra i „sjenkom na doba Angele Merkel“.

Pučanima trebaju Mađari

No Orban i njegov Fidesz dobro znaju kako pučani trebaju njihovih 14 glasova u Europskom parlamentu i da zbog toga mogu nešto i zahtijevati i od Bruxellesa i od Berlina. Upravo su njihovi glasovi bili odlučujući kod imenovanja nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Bez tih glasova mađarske stranke bi i snaga europskih pučana bila mnogo manja.

Zato u Budimpešti vjeruju kako se ništa neće promijeniti: nakon izbora Lascheta za čelnika njemačkih kršćanskih demokrata je mađarska ministrica obitelji Katlin Novak na društvenim mrežama objavila kako se „raduje nastavku naših dobrih odnosa i u budućnosti“. I glasnogovornica EPP-a je za DW potvrdila kako će se o sudjelovanju Fidesza u njihovim redovima odlučivati tek na „pravom" sastanku, dakle tek nakon mjera suzbijanja pandemije. A kad će to biti – to je teško reći.

Andras Biro-Nagy ističe i još jedan razlog zašto Berlin nema velike želje kazniti Budimpeštu zbog „nepodopština“ u poimanju demokracije: gospodarstvo. „Njemački gospodarski interesi su u proteklim godinama za CDU i CSU bili važniji od bojazni za demokraciju, civilno društvo ili akademsku slobodu“, kaže on. Jer tu su golema ulaganja njemačke automobilske industrije, ali i u poljoprivredu Mađarske – i makar se odlično zna za problem korupcije u toj zemlji, Biro-Nagy ne vjeruje da će se tu išta promijeniti: „Gospodarski odnosi Njemačke i Mađarske su tu previše važni.“