Europsko tržište rada: neki su jednakiji od drugih

Građani EU-a bi, tako bar tvrdi Europska komisija, trebali lakše pronalaziti posao u drugim zemljama članicama EU-a. Povjerenik za rad Laszlo Andor s tim je u vezi u Bruxellesu predstavio prijedloge za nove zakone. Prema njegovim riječima, mnogi građani uopće ne poznaju svoja prava. On zbog toga želi da se na nacionalnim razinama ustanove uredi koji bi građane savjetovali i davali im informacije o mogućnostima zapošljavanja u drugim zemljama EU-a. Osim toga, sindikati bi na primjer trebali biti u mogućnosti pred sudovima zastupati i strane radnike.

Slobodni protok radne snage jedno od ključnih načela tržišta EU-a

Svi građani u načelu imaju pravo živjeti i raditi u svakoj od 27 zemalja članica (s vrlo izglednim ulaskom Hrvatske u EU, od 1. srpnja 28). Međutim, često se suočavaju s birokratskim preprekama i diskriminacijom poslodavaca. Prema tvrdnjama Europske komisije radnici koji dolaze iz zemalja s nižom razinom plaća na primjer, manje zarađuju i u zemljama u koje su došli raditi. Čak ni dugogodišnje iskustvo iz vlastite zemlje često se ne priznaje pri određivanju kvocijenta po kojem će se dodjeljivati plaće.

"Slobodni protok radne snage jedno je od ključnih načela zajedničkog unutrašnjeg tržišta EU-a", istaknuo je Andor. "Budući da je nezaposlenost u nekim članicama trenutačno puno veća nego u drugim, još je važnije da onima koji žele posao u nekoj drugoj zemlji to olakašamo". U Španjolskoj i Grčkoj nezaposleno je više od četvrtine stanovništva. Francuska je upravo izvijestila o rekordnoj nezaposlenosti: krajem ožujka tamo je bilo 3.225 milijuna nezaposlenih. To je najviša brojka ikad registrirana u drugoj iza Njemačke po veličini europskoj gospodarskoj sili.

Rumunji, Irci i Portugalci najmobilniji

Od svih građana EU-a Nijemci se najrjeđe odlučuju tražiti posao izvan svoje zemlje. Manje od jedan posto njemačkih radnika radi izvan Njemačke u nekoj drugoj zemlji EU-a. Najmobilniji u tom smislu su radnici iz Rumunjske, Irske i Portugala. Više nego svaki deseti radnik iz ovih zemalja radi u nekoj drugoj zemlji EU-a.

Europski povjernik Andor nije pokazao razumijevanje za kritike njemačkog ministra unutarnjih poslova Hansa-Petera Friedricha zbog sve većih problema s nezakonitim useljavanjem iz zemalja s istoka EU-a. Andor je ovu kritiku njemačkog ministra, ali i njegovih kolega iz Velike Britanije, Nizozemske i Austrije, nazvao prenapuhanom. Ova četvorica ministara su bila Europskoj komisiji i irskom predsjedništvu EU-a uputila pismo u kojem savjetuju uvođenje strožih snakcija protiv doseljenika unutar EU-a. "Bojimo se da je ova diskusija prenapuhana iz unutarnjopolitčkih razloga", kazao je povjerneik Andor. On kaže da ministri nisu predočili nikakve činjenice koje bi potkrijepile tvrdnje da problem uistinu postoji u velikim razmjerima.

Sumnje u veličinu razmjera

U Njemačkoj se na primjer mnogi gradovi žale zbog velikog priliva građana iz Rumunjske i Bugarske. Četvorica ministara su u svom pismu navela da su mnoge općine pritisnute "značajajnim teretom zbog određenih doseljenika iz zemalja članica". Oni uzrokuju visoke troškove za smještaj, školovanje i zdravstvenu zaštitu. Značajan broj doseljenika osim toga zloupotrebljava socijalnu pomoć. Stoga njemački ministar Friedrich traži da se uvede privremena zabrana povratka u Njemačku građanima koji su iz nje protjerani zbog toga što su tamo nezakonito proveli neko vrijeme. No za sankcije bi se u tom smislu prvo morale odrediti smjernice EU-a.

Andor nije toliko uvjeren da je priliv građana iz istočnih zemalja EU-a uistinu toliko velik. Na primjer, prema podacima kojima raspolaže Komisija, dvije trećine Rumunja koji su napustili svoju zemlju otišlo je u Španjolsku ili u Italiju. Stoga se treba oprezno gledati na zabrinutost koju izražavaju zemlje sa sjevera EU-a. Komisija tvrdi i da se britanska vlada u tom smislu žali već nekoliko godina a da nikad nije predočila konkretne brojeve.