Eurosong: hoćemo li opet glasati za susjede?

Sada kada su svi izvođači na okupu, organizatori se mogu posvetiti uobičajenim problemima. Kako povećati broj gledatelja Eurosonga, kojih je sada već više od 120 milijuna? Kako animirati mlađe generacije, koje za ovaj glazbeni spektakl ne veže ništa osim roditeljskih priča i anegdota? Najveći izazov za Europsku uniju radija i televizije (EBU), u čijem se okrilju organizira Eurosong, je ipak sustav glasanja, koji je i ove godine djelomično izmjenjen. Na sreću, od kako je stručni žiri ponovo u igri, izvršni producenti imaju manje glavobolje. Kritike na račun razmjene bodova između država istočnoeuropskog, jugoistočnog i skandinavskog bloka su konačno postale bespredmetne. Stručni žiri se ove godine, zajedno s publikom, izjašnjava i u polufinalu.

Najveće je iznenađenje ipak to što gledatelji širom Europe od ove godine mogu glasati tijekom kompletnog prijenosa eurovizijskog natjecanja. Organizatori za to navode sljedeće razloge: prvo, do sada ste mogli glasati samo 15 minuta i to je dovodilo do tehničkih problema. Zato mnogi nisu uspjeli glasati. I drugo, dosta ljudi ima potrebu izraziti mišljenje o pjesmi u trenutku dok se pjesma izvodi. Ovaj sustav je već testiran tijekom Eurovizijskog natjecanja za juniore (Junior Eurovision Song Contest) posljednjih nekoliko godina i pokazao se jako dobrim. To konkretno znači da tijekom prijenosa s jednog telefonskog broja možete glasati odmah i to za više pjesama, ali najviše 20 puta.

"Davanje bodova sudjedima nije zavjera"

Međutim, time se ponovo nameće pitanje neće li to opet značiti davanje još većeg broja glasova susjedima. Skandinavci su poznati po tome da dijele bodove jedni drugima, a izuzetak nije ni jugoistočna Europa. Tako na prostorima bivše Jugoslavije novonastale države uglavnom glasaju jedna za drugu. Ali iza toga se ne krije nikakva zavjera, smatra Milan Stanković, ovogodišnji predstavnik Srbije na Eurosongu. To je jednostavno glazba koju ljudi s tih prostora zaista najviše slušaju, tvrdi Milan i dodaje: "Zato što je energija koja povezuje te zemlje veoma slična i ne možete nekome zabraniti da nešto voli i da se njegovom uhu svidi. Nisam siguran da je to sada po načelu, evo dogovorili smo se s našim susjedima, pa ćemo razmijeniti bodove. Mada je primjetno da se takve stvari dešavaju na Eurosongu. Trebalo bi se pomiriti s tim i ne obraćati toliko pažnju. Jer, na kraju krajeva, svake godine pobjedi nešto sasvim drugačije. Tako da nitko tu nije uspio nametnuti svoj stil i staviti svoju regiju u prvi plan.“

"Regije povezuje glazbena tradicija"

Ne treba zaboraviti da je EBU u međuvremenu ponovo na velika vrata uveo stručni žiri. Ali ne samo to. O sudjelovanju u polufinalnim večerima odlučuje se ždrijebom. To znači da se zna da od samog početka u polufinalnom natjecanju ne može sudjelovati šest zemalja iz iste regije. Razmjena bodova između susjednih država se ne može izbjeći. Riječ je o zemljama koje povezuju jezik, kultura, pa tako i glazba. I glasnogovornik Eurosonga objašnjava: "Jednostavno postoji izvjesna glazbena tradicija koja povezuje te regije. To je naročito slučaj na Balkanu. Zato se i može očekivati da će gledatelji glasati za susjedne zemlje. To je normalno. Ali ono što se mora reći i ja se nadam da će to ljudi ove godine primjetiti je to što uprkos takvom glasanju, donji dio ljestvice nakon dodjeljivanja bodova u finalu, izgleda potpuno drugačije svake godine. U zadnjih 14 godina se natjecanje organiziralo uvijek u drugoj zemlji. Posljednji put smo se u jednoj zemlji zbog pobjede zadržali dva puta 1996. godine, upravo u Norveškoj. Dakle, prilično davno. U svakom slučaju se nadam da ćemo i ovo godine imati zanimljivo glasanje."

Autor: Nebojša Jakovljević, Oslo

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm