Gdje bi u Njemačkoj trebale živjeti izbjeglice?

Lokalne zajednice kojima nedostaju smještaji za izbjeglice neprestano traže pomoć. Najnoviji primjer: okrug Fulda u saveznoj pokrajini Hessen. Gradovi i općine su "apsolutno na granici svojih mogućnosti" da "barem koliko-toliko pristojno" smjeste ljude, navodi se u dopisu upućenom vladama na pokrajinskoj i saveznoj razini koji je vijeće okruga, odnosno općinski parlament, velikom većinom glasova usvojio 17. srpnja.

"Potrebno nam je ograničenje dolazaka", rekao je načelnik okruga Bernd Woide (CDU). "Ne samo da nedostaje smještajnih mogućnosti, već su ograničeni i kapaciteti dječjih vrtića, škola, medicinske skrbi i mnogih drugih", dodao je on.

Ove godine se očekuje više od ​​300.000 tražitelja azila

Dok trenutačno još samo mali broj Ukrajinaca dolazi u Njemačku, broj tražitelja azila raste. Savezni ured za migracije i izbjeglice je objavio da je u prvih šest mjeseci ove godine podneseno više od 162.000 zahtjeva za dodjelu azila. Najviše podnositelja zahtjeva došlo je iz Sirije (oko 44.000), zatim iz Afganistana (oko 28.000) i Turske (oko 19.000). I oko 20.000 izbjeglica iz afričkih zemalja zatražilo je azil u Njemačkoj.

Do kraja 2023. treba očekivati ​​oko 300.000 tražitelja azila, kaže Boris Kühn iz istraživačke grupe za migracijsku politiku na Sveučilištu Hildesheim. Oni su raspoređeni po Njemačkoj po određenom ključu, tamo im je dodijeljen smještaj i moraju ostati na istom mjestu. Problem: većina smještaja je zauzeta, često jednostavno više nema mjesta.

Postoji "kriza iseljavanja"

Znanstvenik Boris Kühn i Julian Schlicht, koordinator "Pomoći izbjeglicama" u Tübingenu, objašnjavaju u studiji o stambenoj situaciji izbjeglica zašto je to tako. Oni kažu da postoji „kriza iseljavanja". Naime trenutno 25 posto ljudi koji su došli u Njemačku 2015./2016. još uvijek živi u izbjegličkim smještajima, navodi se u studiji.

Priznatim izbjeglicama je vrlo teško pronaći stan osobito u regijama i gradovima u kojima je ionako premalo stanova za iznajmljivanje. Za novopridošle tražitelje azila to znači da često moraju ostati u centrima za početni prihvat tjednima, umjesto nekoliko dana. A i ta prihvatilišta imaju ograničene kapacitete.

Lakše je onima koji su pripremljeni

Ali svakako postoje regionalne razlike. Kühn i Schlicht napominju da su posebno pod pritiskom gradovi i općine u kojima je nakon izbjegličkog vala 2015./2016. smanjen broj radnih mjesta u službama za integraciju ili socijalni rad s izbjeglicama. Tamo gdje do toga nije došlo u 2022. je sve bilo bolje pripremljeno za novi izazov.

Puno toga, navodi se u studiji, je pitanje političke volje ili političkih prioriteta. "Iako je smještaj izbjeglica obvezna zadaća, njeno provođenje ipak ostavlja manevarski prostor u okvirima lokalne samouprave."

Pozitivan primjer je Düsseldorf. Glavni grad pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija već je imao veliku ukrajinsku zajednicu prije ruskog agresorskog rata, zbog čega je 2022. bio odredište posebno velikog broja ratnih izbjeglica: u roku od samo nekoliko mjeseci u Düsseldorf ih je stiglo 10.000. "Bilo je onoliko izbjeglica koliko ih je ukupno bilo 2015./2016. godine", kaže Miriam Koch, gradska službenica zadužena za kulturu i integraciju.

"Unatoč tome, nismo bili preopterećeni, samo nam je to bio izazov." Ipak, kaže da nije sve išlo glatko. „Ali uspjeli smo pokrenuti strukture koje smo prakticirali od 2015.“, kaže Koch. To je uključivalo suradnju različitih tijela "i iskustvo kako grad može dobiti stanove".

Više fleksibilnosti pri smještaju

U Düsseldorfu se prakticira menadžment iseljavanja, što znači da grad proaktivno traži stanove za iznajmljivanje za priznate izbjeglice. To također uključuje uvjeravanje privatnih stanodavaca da prihvate izbjeglicu kao podstanara. To je često teško. Koch govori o stanodavcima koji su isključivo htjeli primiti ukrajinske žene i djecu. U mnogim slučajevima potrebno je uvjeravanje kako bi se "ublažili strahovi i brige" stanodavaca, kako kaže Koch, te se moraju ponuditi koncepti poput "stanovanja na probu".

Tako radi i jedna mreža u Baden-Württembergu, u okviru koje je nekoliko gradova udružilo snage kako bi pronašli prostor za stanovanje. Neke lokalne vlasti tamo čak plaćaju potporu za renoviranje kako bi prazni stambeni prostor bio upotrebljiv, dok druge stanodavcima nude jamstva za najamnine ili sklapaju ugovor o najmu za prvih nekoliko godina. Cilj je da stanari nakon nekoliko godina sami sklope ugovor o najmu.

Međutim, čak i upravljanje iseljavanjem u gradovima s akutnim nedostatkom stambenog prostora pomaže samo u ograničenoj mjeri. Miriam Koch zato kaže kako bi voljela da sve izbjeglice - a ne samo Ukrajinci - mogu pronaći i privatni smještaj. U Njemačkoj, kaže Koch, ima mnogo migranata koji bi bili spremni udomiti rodbinu, prijatelje i poznanike koji su u bijegu.

Svaki drugi zahtjev za azil je odbijen

Sve više općina sada traži da im se dodjeljuju samo one izbjeglice koje imaju perspektivu ostanka. I u okrugu Fulda bi to željeli postići. Rezolucija koju je donijelo okružno vijeće kaže: "Novopridošli tražitelji azila i izbjeglice iz trećih zemalja trebaju ostati u središnjim prihvatnim centrima u zemlji dok se ne završe prve provjere." Načelnik okruga Woide dodaje: "U protivnom, iskustvo je pokazalo da deportacije kasnije više nisu provedive."

Prema statistici o azilu Saveznog ureda za migracije i izbjeglice, u prvoj polovici ove godine obrađeno je oko 133.000 zahtjeva za azil i o njima je donesena odluka. 48 posto tražitelja je odbijeno. Tek je svaki drugi podnositelj zahtjeva dobio perspektivu za ostanak u Njemačkoj.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu