Generacija Google - brza, ali i glupa?

Korisnici ipak na kraju ipak nađu sve ono što su tražili. Problem je jedino da ne znaju što učiniti s rezultatima pretrage. Korisnici ne razmišljaju o sadržajima koje nađu, oni ih ne provjeravaju i ne kategoriziraju ih. Takvo ponašanje odlikuju sve starosne skupine "surfera". Studiju je izradio University College iz Londona u suradnji s British Library, britanskom Nacionalnom bibliotekom.

Nervozno pretraživanje web-stranica, nestrpljiva pretraga po ključnim riječima...i kraj pretrage kad se pronađe prva iole adekvatna internetska stranica. Tako se danas pretražuje internet. Brzo. Površno. I prije svega bez temeljite provjere pronađenih informacija. I to tako rade svi korisnici bez obrzira bili oni mladi ili stari, prodavači sladoleda ili sveučilišni profesori, tvrdi jedna britanska studija. Joana Newman iz British Libraryja surađivala je na toj studiji o takozvanoj "generaciji Google": „Oni više gledaju nego što čitaju, njihovu pozornost otimaju slike i animacije. Tako se ne informiraju samo mladi, koji uopće ne poznaju svijet bez interneta. Svaka dobna skupina površno se odnosi spram online materijala. Svi su pri tome nestrpljivi. Ono što se odmah ne pojavi na ekranu uopće se ni ne registrira. To će na duži rok postati ozbiljan problem ukoliko se ne počnu primjenjivati protumjere." Poplava (netočnih) informacija Uz pomoć interneta svaki korisnik u svome domu ima pristup neviđenoj poplavi raznih online informacija. Virtualni svijet ne poznaje barijere. Više se uopće ne mora napuštati vlastiti radni stol kako bi se došlo do željenih informacija, više se ne mora obraćati pozornost na radna vremena biblioteka ili fakulteta...no, ogromna ponuda skriva i neke opasnosti. Što su naprimjer prave informacije? Tko je na webu stvarno stručnjak, a tko prevarant? I kako uopće provjeriti sadržaje na internetu? To su pitanja koja si korisnici uopće ne postavljaju - to je zapanjujući zaključak britanske studije. Korisnici doduše pronađu sve što traže. No, oni ne znaju što bi učinili s rezultatima pretrage. Što je virtualni svijet veći, sve više se gube sposobnosti poput procjenjivanja, ocjenjivanja, kritičnog razmišljanja o onome što se nađe na internetu. Takav trend će dugoročno dovesti naše društvo znanja u opasnost, tvrdi Joana Newman iz British Libraryja, jedne od najvećih svjetskih biblioteka: "Treba naučiti navigirati kroz internetsku džunglu. Treba naučiti da ne postoji samo jedna tražilica, naprimjer Google, već da ih ima nekoliko. Treba naučiti da firme koriste trikove kako bi se na internetu njihovo ime pojavilo što češće. Škole imaju veliku odgovornost. One moraju djecu naučiti kako funkcionira internet. Odgovornost je i na vladama. One moraju zajamčiti opstanak klasičnih biblioteka, kako bi one mogle biti putokaz i orijentacija u našem virtualnom svijetu netočnih i točnih informacija."

Ne "vise" samo mladi na Facebook-u Zanimljivo je i da se zbog interneta kontinuirano reducira vrijeme čitanja. Londonski znanstvenici su istražili ponašanje pretplatnika novina, koji svoj tisak čitaju isključivo u elektronskom obliku, na internetu. 60% ispitanih nešto intenzivnije pročitaju maksimalno tri stranice online-izdanja i više nikada ni ne pogledaju te članke. I kod takvog načina korištenja medija dobna skupina uopće ne igra nikakvu ulogu. Stereotipi po kojima većina mladih "visi" na Facebooku, Wikipediji i sličnim internetskim stranicama dio su prošlosti. 60-godišnjaci u međuvremenu su postali strastveni bloggeri. Stručnjaci iz tog trenda izvlače jasne zaključke: oni zahtijevaju da se ubuduće tehnologija i odgovornost razvijaju korak uz korak. Paralelno. Potvrda trenda površnosti u praksi su na svojoj koži osjetili i sami britanski stručnjaci. Iako je znanstvena studija objavljena već sredinom siječnja, do danas u Velikoj Britaniji nije izazvala gotovo nikakve reakcije.