Glad vlada u Pojasu Gaze

Pronaći čak i najosnovniju hranu u gradu Gazi je svakodnevna borba.

"Ponekad moramo pljačkati napuštene ili bombardirane kuće samo da bismo preživjeli", govori Abu Ahmad iz Gaze u telefonskom razgovoru za DW. Ovaj otac šestoro djece ostao je u gradu sa svoja dva sina nakon što je izraelska vojska krajem listopada naredila stanovnicima da se presele na jug. Ostatak njegove obitelji je raštrkan po Pojasu Gaze.

"Prije dva dana primijetili smo da se na tržištu pojavljuje brašno po cijenama koje su barem donekle pristupačne”, priča 48-godišnjak.

U subotu su, kaže on, primili malu kutiju pomoći bačenu iz aviona. Jordansko ratno zrakoplovstvo i druge zemlje, poput Sjedinjenih Država, počeli su iz zraka bacati pakete s hranom, medicinskim materijalom i gotovim jelima, jer trenutačna distribucija robe i humanitarne pomoći kamionima ne pokriva sve potrebe.

"Sve je to daleko od dovoljnog. Muke u sjevernoj Gazi su velike", rekao je Ahmad.

Njegova sestra, koja je također ostala u gradu Gazi, sada mora pripremati sasvim jednostavna jela. „Naša hrana se uglavnom sastoji od khoubize", priča Ahmad. Ovo varivo se radi od lišća korovnog sljeza kuhanog na pari ili bilo čega drugog što je trenutno dostupno.

Dok se nastavljaju teške borbe i bombardiranja širom Pojasa Gaze, a pregovarači pokušavaju postići novi prekid vatre između Izraela i islamističke militantne grupe Hamas, kako bi se oslobodilo više od 130 izraelskih talaca, Ahmad objašnjava da se on oprezno kreće između različitih područja grada Gaze u potrazi za hranom.

Očajna potreba za zalihama

Sporovi oko oskudnih zaliha hrane i resursa su postali svakodnevnica. "Zapostavljaju nas sve strane koje su, čini se, ravnodušne prema našoj patnji. Očajno želimo rješenje", rekao je Ahmad.

Dana 7. listopada 2023. vojni ogranak Hamasa ubio je 1.200 ljudi na jugu Izraela i uzeo više od 240 ljudi za taoce. Izrael je pokrenuo vojnu akciju odmazde, obećavajući da će poraziti Hamas, koji se u mnogim zemljama nalazi na listi terorističkih organizacija. Prema navodima Ministarstva zdravstva koje kontrolira Hamas, više od 30.400 Palestinaca je ubijeno, a veliki dijelovi Gaze su devastirani.

Postoje oprečni izvještaji o incidentu od prošlog četvrtka, 29. veljače. Svjedoci su rekli da su izraelske snage pucale na Palestince dok su oni čekali da stigne pomoć i očajnički pokušavali doći do zaliha na kamionima.

Ministarstvo zdravstva iz Gaze priopćilo je da je više od 100 ljudi ubijeno, neki su bili zgnječeni, pregaženi kamionima ili ustrijeljeni. Izraelska vojska je u nedjelju objavila kako je istraga otkrila da je "većina Palestinaca ubijena ili ranjena kao rezultat stampeda". Dok je vojska ispaljivala hice upozorenja, navodi se u izraelskom priopćenju, vojnici su reagirali na "nekoliko pljačkaša koji su se približili našim snagama i predstavljali im neposrednu prijetnju".

Sve su glasniji pozivi na neovisnu istragu tog incidenta. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je "duboko ogorčenje" i "najsnažniju osudu" u objavi na X-u (bivši Twitter).

Njemačka je rekla da "izraelska vojska mora u potpunosti objasniti kako je moglo doći do masovne panike i pucnjave".

Humanitarne organizacije već neko vrijeme upozoravaju na pothranjenost i izgladnjivanje djece, posebno na sjevernu Gaze.

"U ovom trenutku, iz sigurnosnih razloga, jako malo pomoći stiže u centralnu i sjevernu Gazu. Još uvijek procjenjujemo da tamo živi oko 300.000 ljudi", kaže Jonathan Crickx, šef komunikacija UNICEF-a, koji je nedavno posjetio Gazu kako bi procijenio u kakvom stanju žive palestinska djeca.

U međuvremenu je Hamasovo ministarstvo zdravstva izvijestilo da je 15 djece umrlo od posljedica pothranjenosti i dehidracije. Te brojke se ne mogu provjeriti iz neovisnih izvora.

'Akutna nesigurnost hrane'

Vijeće sigurnosti UN-a je 2. ožujka izrazilo zabrinutost zbog "alarmantne razine akutne nesigurnosti hrane" i pozvalo strane u sukobu da "dozvole, olakšaju i omoguće neposrednu, brzu, sigurnu, kontinuiranu i nesmetanu dostavu humanitarne pomoći u velikim razmjerima".

Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris rekla je u nedjelju da "izraelska vlada mora učiniti više kako bi se značajno povećao dotok pomoći. Nema izgovora."

Izrael je, s druge strane, negirao ograničavanje pomoći civilima i okrivio Hamas za iskorištavanje jednog dijela humanitarne pomoći. "Ideja da Izrael ne 'dopušta pomoć' je jednostavno laž", napisao je Eylon Levy, glasnogovornik izraelske vlade na X-u. "Postoji čak i višak kapaciteta na izraelskim prijelazima kako bi prošlo još i više pomoći", dodao je.

Humanitarni radnici pozvali su Izrael da otvori granični prijelaz Erez na sjeveru Pojasa Gaze za direktniji pristup tom području. Mnoge ceste su oštećene i nepristupačne, a borbe su i dalje žestoke na sjeveru i jugu. Osim toga, kontrola robe na prijelazima može biti komplicirana, jer Izrael zabranjuje određene artikle kao što su baterijske svjetiljke, štake i generatore kao predmete koji imaju "dvostruku namjenu" - strahujući da bi ih ekstremisti mogli koristiti u različite svrhe.

Dužnosnici UN-a su također istakli nedostatak sigurnosti za konvoje, jer palestinski policajci - državni službenici pod Hamasovom vladom - navodno više ne prate kamione. Bilo je izvještaja o naoružanim bandama koje pljačkaju kamione, ali i o očajnim ljudima koji samo traže bilo kakvu pomoć koju mogu dobiti.

Da stvar bude još gora, lokalni proizvodni lanac hrane potpuno je prekinut uništavanjem usjeva i stočarstva.

Situacija je teška i na jugu Gaze

Situacija na jugu Pojasa Gaze nije ništa manje zabrinjavajuća. Procjenjuje se da 1,4 milijuna ljudi trenutno traži sklonište u Rafahu, najjužnijem gradu na granici s Egiptom.

Među njima je i Jamil Gherbawi. On priča: „Zadnjih mjesec dana moja supruga, naših šestero djece i ja živimo u šatoru u oblasti Mawasi blizu Rafaha." Ovaj 50-godišnjak je prije rata radio kao stolar, ali sada nema primanja. On i njegova obitelj ovise o humanitarnoj pomoći.

"Naše dane provodimo u potrazi za hranom i benzinom, a stalno smo u pokretu, bježimo od bombardiranja i prijetećeg raseljavanja", priča Jamil. I dodaje kako su nedavno dobili brašno od UNRWA-e i konzerviranu hranu od drugih humanitarnih organizacija.

"Naši dnevni obroci se sastoje od kuhanja na otvorenoj vatri s konzerviranom hranom koju imamo”, rekao je Gerbawi. On ističe da njegova situacija nije ništa drugačija od drugih ljudi oko njega.

"Naša najveća želja je da se rat završi. Ali nismo sigurni kako, zašto i kada će se to dogoditi. Mi se samo želimo vratiti svojoj kući i obnoviti svoj život."

Napomena urednika: neovisnim stranim novinarima nije dozvoljen pristup Pojasu Gaze.