Godina dana od događaja koji je promijenio Tursku

Za mnoge stanovnike Turske to je bila obična večer jednog petka. Već navikli na pojačane mjere sigurnosti nakon nekoliko terorističkih napada, ljudi su i vijesti kako su vojnici blokirali most preko Bospora i avione koji su letjeli nisko nad zgradama vlade u Ankari protumačili tek kao preventivne mjere protiv mogućih novih napada

Kad se turski premijer Binali Yildrim pojavio na televizijskim ekranima nekoliko sati kasnije i objavio da je upravo u tijeku pokušaj vojnog udara, milijuni građana koji nisu doživjeli krvavi vojni udar 1980. bili su zaprepašteni. I ovaj pokušaj je prošao krvavo: u noći s 15. na 16. srpanj je poginulo 248 osoba i više od 2.000 ih je ranjeno. Na desetke javnih zgrada je bilo oštećeno projektilima iz vojnih zrakoplova, uključujući i zgradu parlamenta i predsjedničku palaču u Ankari.

Izvanredno stanje

Jedna od prvih reakcija turskog predsjednika Recepa Erdogana i njegove stranke AKP je bila proglašenje izvanrednog stanja pet dana kasnije, 20. srpnja. To je opravdano mjerom nacionalne sigurnosti kako bi se otkrili i kaznili sudionici puča. Rok trajanja izvanrednog stanja je određen na tri mjeseca, ali je do sada još tri puta produživan. Ako ga se opet ne produži, on istječe 20. srpnja 2017.

Na političkoj razini, najvidljivija posljedica izvanrednog stanja je bilo korištenje predsjedničkih dekreta: oni imaju zapravo snagu zakona i nije im potrebno odobrenje parlamenta. Od proglašenja izvanrednog stanja su do sada izdana 24 takva predsjednička dekreta. Turska oporba kritizira takav način vladavine kao nedemokratski i žali se da je njime čitav parlament zapravo postao beskoristan.

Progoni i uhićenja

Ubrzo su počele čistke: više od 168 tisuća osoba je optuženo da je povezano s organizacijom Fetullaha Gülena, pokretom koji slijedi nauk muslimanskog vjerskog vođe koji se sam sklonio u SAD. Vladini krugovi govore o terorističkoj organizaciji Fetullahista (FETO) koja se optužuje kako je organizirala i pokušala provesti vojni udar.

Prema informacijama turskog ministra pravosuđa Bekira Bozdaga, od pokušaja puča je uhićeno više od 50 tisuća osoba, a za njih oko osam tisuća je raspisana potjernica.

Isto tako slijedom predsjedničkih dekreta zatvoreno je na tisuće institucija uključujući sveučilišta, privatne škole i školske domove, zdravstvene ustanove, zaklade i druge ustanove koje se optužuju da su povezane s Gülenom. Najveći dio, oko dvije trećine, odnosi se upravo na škole i domove. To ne iznenađuje s obzirom na veliko zalaganje Gülenovog pokreta za obrazovanje i medije proteklih godina.

Poduzeća, državne institucije, sveučilišta...

Osim toga je i 965 tvrtki optuženo da su povezane s FETO-om i njihov posjed je preuzeo državni Ured za osiguranje pologa TMSF koji inače nadzire poslovanje banaka. Po posljednjim podacima koje je objavio taj ured, vrijednost tih tvrtki je oko 10 milijardi eura s oko 4,5 milijardi eura kapitala. U njima je bilo zaposleno 46.357 djelatnika i njihova sudbina je još uvijek neizvjesna.

Preko 150 tisuća državnih službenika je suspendirano i preko 100 tisuća je dobilo otkaz. Osobito je pogođeno ministarstvo obrazovanja: otjerano je oko 33 tisuće učitelja, ali i preko 10 tisuća službenika policije, 7.655 pripadnika oružanih snaga i 3.396 službenika pravosuđa.

Turska sveučilišta su osobito bila meta čistki nakon pokušaja puča. Prema posljednjim podacima sindikata turskih javnih radnika Genel-Is, otpušteno je 5.295 akademika, a više od njih stotinu je uhićeno u protekloj godini. Posljednja uhićenja zbila su se još ovoga tjedna.

166 novinara iza rešetaka

Turski mediji, koji su već i prije bili na udaru raznih istraga i optužbi za financijske malverzacije, još su žešće napadnuti nakon pokušaja puča. Prema neovisnoj inicijativi za promatranje stanja u medijima Platform 24, trenutno je u zatvoru u Turskoj 166 profesionalnih novinara. Prije pokušaja puča ih je bilo četrdesetak.

Turska vlada neprestance ponavlja da su i te osobe uhićene zbog njihovih veza sa Gülenovim pokretom i optužuje ih za terorizam. Profesionalne organizacije osporavaju te optužbe, iako su turski zakoni protiv terorizma vrlo nejasni i ostavljaju puno prostora za različita tumačenja tako da se lako mogu upotrijebiti i za takva uhićenja.

24 medijske organizacije su u protekloj godini uspjele ponovno nastaviti s radom nakon što su bile zatvorene neko vrijeme, ali njih još 160 je još uvijek zatvoreno, izvještava Amnesty International.