Godina najvećih katastrofa
5. siječnja 2012
Šteta izazvana prirodnim katastrofama nikada nije bila toliko velika kao prošle, 2011. godine. Osim velikog broja ljudskih žrtava, materijalna šteta koju se donekle može izraziti u brojkama, iznosi sveukupno za cijeli svijet oko 380 milijardi dolara, odnosno, oko 291 milijardu eura. To je, kako stoji u najnovijem izvješću najvećeg svjetskog reosiguranja, minhenskog Munich Re-a, za dvije trećine više nego što je to bio slučaj 2005. – godine u kojoj je uragan „Katrina“ poharao New Orleans i koja je zbog toga do sada držala rekord nastale štete od oko 220 milijardi dolara.
U odnosu na pretprošlu, 2010. godinu, šteta koja je nastala 2011. je dvostruko viša. Ona je istodobno za oko pet puta veća nego što je to bio prosjek u proteklih 30 godina. Samo zemljotres u Japanu koji se dogodio u ožujku prošle godine, snosi negdje oko polovice ove gotovo nevjerojatne svote. „No, srećom mislim da možemo reći da se serije ovakvih prirodnih katastrofa kao prošle godine događaju doista rijetko“, rekao je u srijedu (4.1.) u Münchenu Torsten Jeworrek, član uprave reosiguranja Re Munich.
Japanska katastrofa "najskuplja u povijesti"
No usprkos ovakvim velikim opterećenjima, najveća svjetska (re)osiguranja su prošlu godinu sasvim dobro podnijela. Spomenuti Munich Re morao je doduše smanjiti svoje (s početka prošle godine) optimistične prognoze, no neka veća katastrofa se, barem kako proizlazi iz najnovijih računa, nije dogodila. Smanjila se vrijednost dionica reosiguranja, no ono se još uvijek ipak nalazi „u plusu“. Slična je situacija i kod osiguranja Allianz. Ono je izvješće s konkretnim brojkama najavilo za početak veljače, no kako se saznaje iz ovog osiguranja, dioničari mogu za 2011. godinu računati s dobiti između 7,5 i 8,5 milijardi eura.
Ono što je posebno zanimljivo kada se govori o prirodnim katastrofama je da su do sada za najveću štetu uvijek bila kriva velika nevremena, kiše ili snijeg. „No, 2011. godine je to po prvi put u povijesti bilo drugačije. Dvije trećine sveukupne gospodarske štete dogodila se zbog geofizikalnih događaja, posebice potresa. To je doista neobično budući da je šteta uzrokovana potresom u posljednjih 30 godina iznosila svega 10 posto“, stoji također u izvješću njemačkog Munich Re-a.
U tom smislu je potres koji je zadesio Japan 11.ožujka prošle godine bio „najskuplja prirodna katastrofa svih vremena“. Iako je doduše sam potres jačine 9,0 stupnjeva bio najjači u Japanu ikada izmjereni, on sam po sebi zahvaljujući kvalitetnoj gradnji nije napravio toliku štetu. Nju je prouzročio tsunami koji je doslovno „pomeo“ mjesta, gradove, ceste i željezničke pruge kao i oko 16.000 ljudskih života. Sveukupna šteta prema navodim minhenskog reosiguranja tako na ovom području iznosi oko 210 milijardi dolara – ovdje još ne ulaze podaci za ukupni iznos štete nastale katastrofama i oko Fukushime.
"Spremni smo na najgore"
Osim Japana, najveća prirodna katastrofa koja se dogodila na našoj planeti svakako je ona tijekom razdoblja monsunskih kiša na Tajlandu. Vlasti u ovoj zemlji označile su prošlogodišnje padaline kao najobilnije u proteklih 50 godina. Osim 800 ljudskih žrtava, stotina tisuća uništenih kuća i ogromnih poljoprivrednih područja, u poplava je oštećeno i sedam industrijskih zona u kojima je proizvodnja ( uglavnom japanskih koncerna ) bila ili djelomično obustavljena ili još do danas nije u potpunosti obnovljena.
No, usprkos svemu, iz minhenskog reosiguranja poručuju kako „nema razloga za zabrinutost“, te da su oni „ spremni na sve najekstremnije situacije“. „Naš je zadatak da budemo spremni ukoliko se dogode katastrofe i ovakve štete te da time pomognemo u rješavanju problema“, rekao je Torsten Jeworrek. Ovakve izjave zapravo i nisu tako čudne. Naprotiv. Poznato je svaka nova vijest o nekoj prirodnoj katastrofi u osiguranja privlači na tisuće novih osiguranika, što naravno na ovaj ili onaj način povećava njihovu dobit. Primjerice, 2010. godine su tako osiguranici Munich Re-a ( kojih ima na svih pet kontinenata ) uplatili u svoje police osiguranja 46 milijardi eura, što je pak ovom reosiguranju donijelo dobit u iznosu od 2,4 milijarde eura.
Autor: Rolf Wenkel / dpa/ Željka Telišman
Odg.ured: S. Matić