Granice i korupcija: uloga Crne Gore u njemačkoj politici
17. kolovoza 2018
Premijer Crne Gore Duško Marković primljen je u Berlinu sa svim vojnim počastima, kako je to običaj kada se radi o prvom, nastupnom posjetu jednog novoizabranog državnika Njemačkoj. Činjenica da je od dolaska Markovića na ovaj položaj prošlo već gotovo pola mandata, više govori o prilikama u Njemačkoj, a manje u Crnoj Gori.
Nastupni posjet nakon gotovo dvije godine
Njemačka kancelarka je i sama imala izbore prošle godine i mukotrpno sastavljanje vlade sve do proljeća ove godine. Nakon toga je Angela Merkel imala pune ruke posla na unutarnjopolitičkom planu, prije svega zbog vječite teme izbjeglica, tako da je red na prvi službeni posjet pao u prvi tjedan nakon povratka kancelarke s odmora.
U oči upada činjenica da samo u drugoj polovici kolovoza njemačku kancelarku posjećuju tri državnika iz regije. Početkom ovog tjedna Berlin je pohodio premijer Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, danas je u kancelarkinom uredu Marković, a za nešto više od tjedan dana u radni posjet dolazi i predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković.
Izbjeglice i granice
Neki njemački kolege naslućuju da se ovaj intenzitet može povezati s intenziviranjem dinamike na tzv. Balkanskoj ruti koja je njemačkoj kancelarki zadala mnogo glavobolja pa sada reagira i na najmanju naznaku zaoštravanja situacije na području između Grčke i Zapadne Europe. No nekako u vrijeme sastanka s Markovićem, kancelarkin ured je objavio vijest kako je postignut sporazum o vraćanju izbjeglica koje su već jednom registrirane u Grčkoj čime je djelomično Njemačka na neki način sebe osigurala od novog izbjegličkog vala. Barem na papiru.
Borba protiv kriminala i korupcije
No Crna Gora u eventualnom novom oživljavanju Balkanske rute ne igra veliku ulogu pa to danas nije bila niti jedna od presudnih tema razgovora dvoje državnika koji su prvo razgovarali u četiri oka, a zatim i na razini delegacija. Zato je tema bila put Crne Gore ka Europskoj uniji i tu je njemačka kancelarka nakon susreta istaknula temu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. I to ne bez razloga. Crna Gora se opet posljednjih tjedana povlačila po njemačkim medijima zbog otkrića rekordne količine hašiša na jednom brodu s crnogorskom posadom. Osim borbe protiv organiziranog kriminala njemačka kancelarka je istaknula i potrebu borbe za slobodu medije. Također, nakon nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori u posljednje vrijeme, ne bez povoda. Slaba točka je i, kao što je to slučaj i s ostalim zemljama u regiji, i borba za jačanje pravne države. Merkel je tu obećala podršku njemačkih stručnjaka. Marković je reagirao na kritiku i zajamčio bespoštednu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. „U toj borbi neće biti zaštićenih", rekao je Marković.
No kancelarka je istodobno naglasila kako se unatoč tim slabostima može govoriti o napretku Crne Gore na putu ka Europskoj uniji. „Pristupni pregovori su dosegli jedan visoki stupanj konkretnosti", rekla je Njemačka kancelarka. Njezin gost iz Podgorice je zaključio kako je Njemačka „ključni partner" zemalja regije kada se radi o pristupu Europskoj uniji.
Pitanje nepovredivosti granica
Merkel je i danas, kao i početkom tjedna, spomenula nepovredivost granica na Balkanu kao jamstvo mira i sigurnosti. „Poštivanje teritorijalnog integriteta susjeda je preduvjet za članstvo u Europskoj uniji", rekla je kancelarka u čemu ju je gost iz Podgorice u potpunosti podržao. Tobias Flessenkemper, voditelj balkanskog projekta na institutu CIFE (Berlin, Nizza) smatra da je ponavljanje pitanja nepovredivosti granica dio strategije približavanja Europskoj uniji i rješenje pograničnih konflikata kao preduvjet za članstvo. „Sve te priče oko granica imaju samo jednu poruku političarima na Balkanu: koncentrirajte se na konkretni posao i obavljanje zadatka, a ne na priče o promjeni granica. Jer pregovori o punopravnom članstvu se ne vode kao otvoreni nego s konkretnim ciljem, naime, punopravnog članstva. To je vrlo konkretno i šalje poruku: mi smo tu i mislimo ozbiljno", rekao je Flessenkemper za DW i dodaje da se u istom tonu razgovaralo i prilikom posjeta Zvizdića Berlinu početkom tjedna.
Obnovljiva energija i turizam: ključni sektori
No u pozadini svega stoje i privredna pitanja za koja su, kada je u pitanju suradnja Njemačke i Crne Gore, obje strane suglasne da se može „mnogo više". Marković je pozvao na pojačanje investicija u svojoj zemlji. Konkretna privredna suradnja je, kako je to u razgovoru za DW potvrdio i predsjednik uprave Odbora njemačke privrede za istočnu Europu Michael Harms, skromna. „Trgovinska razmjena s Crnom Gorom bi se mogla opisati kao mala ali kvalitetna. U prvih pet mjeseci ove godine trgovinska razmjena je porasla za 24 posto na 52 milijuna eura. Prevladavajući segment razmjene je svakako turizam, no i tema obnovljive energije, pogotovo vodene, skriva u ovom brdovitom području mnogo potencijala", rekao je Harms.
Privrednici ne vole granice i barijere
Ali iz drugačijeg rakursa i pokazao kako njemački poduzetnici vide cijelu regiju. „Svaka zemlja za sebe je manje-više skromno tržište. No ako se cijela regija dobro umreži i ukloni trgovinske prepreke, nastaje jedno vrlo zanimljivo tržište od preko 20 milijuna građana“, rekao je prvi čovjek njemačke privrede kad je u pitanju jugoistočna Europa. Nije stoga ni čudo da Odbor njemačke privrede za istočnu Europu svim srcem podržava Berlinsku inicijativu Angele Merkel. „U sklopu Berlinskog procesa, koji je kancelarka pokrenula zajedno s ostalim zemljama u regiji, a mi aktivno podržavamo, smo već načinili značajne korake. Dakle kada je Njemačka u pitanju svatko ima svoj pogled na granice: politika ne želi da se one mijenjaju, a gospodarstvo da one postaju „meke“ kako bi protok roba i usluga tekao bez prepreka.