Građani Makedonije su izigrani

Jesen je u Skoplju. U glavnom gradu Sjeverne Makedonije se spremaju za zimu. Klima je zahladila. Otkako je francuski predsjednik Emmanuel Macron svojim vetom blokirao početak pristupnih pregovora s EU-om, raspoloženje je na dnu. Premijer Zoran Zaev je za proljeće zakazao nove izbore. On je mnogo tražio od Makedonaca: promjenu imena u zamjenu za obećanja Bruxellesa kao predujam. Sjeverna Makedonija bi trebala postati članica EU-a – to je za mnoge bilo nešto u što više nema sumnje. Sada ljudi osjećaju da su ostavljeni na cjedilu a povjerenje u politiku se srozalo zbog velikog razočaranja.

„Politika me više ne zanima", kaže jedan 29-godišnji informatičar, „i više vjerojatno neću izlaziti na izbore. Ionako je svejedno". Rezignacija se širi. U Sjevernoj Makedoniji ni na unutarnjopolitičkom niti na vanjskopolitičkom planu više ništa ne ide kako treba. Popularnost vlade je osjetno opala. Isto važi i za Bruxelles. „EU nas je ostavila na cjedilu", kaže jedan 52-godišnji prodavač.

Strah od nestabilnosti

Veću rujnu 2018., kada je Zaev održao referendum kako bi si osigurao podršku građana za promjenu imena države, je povjerenje u vladu bilo poljuljano. Nakon što je glasalo premalo ljudi, referendum je bio praktično nevažeći. Referendum je bio vrlo nejasan, uvjeti promjene imena su bili neprozirni i ljudi nisu imali pojma za što su zapravo glasali. Nije bilo nikakvog vremenskog plana", kaže jedna 32-godišnja psihologinja.

Sada su mnogi mladi građani zabrinuti za stabilnost Sjeverne Makedonije. „Bojim se da će politička situacija eskalirati. Važno je da se u ovom trenutku zemlja integrira u EU. S novim izborima se javlja i šansa da jedna ekstremno desna  stranka ponovo uzme uzde u ruke", objašnjava jedna studentica misleći na oporbenu stranku. U EU je razočarana. Ne zna ni ima li na novim izborima Zaev uopće neku šansu: „Prvi put ne mogu procijeniti kako će izgledati budućnost zemlje. Znam samo da je situacija loša".

Premalo reformi

Jedna anketa koju je provela oporbena televizija SITEL TV u rujnu pokazuje da Zaevova socijaldemokratska SDSM zaostaje tri posto za konzervativnom VMRO-DPMNE koja se nada da bi se sada mogla vratiti na vlast. Koliko su se te brojke promijenile – tek će se pokazati. Zaneta Trajkovska s Instituta za komunikacijske studije u Skoplju u mnogim propustima vlade vidi opasnost po Zaeva. „Vlada se upustila u netransparentne dealove s oporbom kako bi promijenila Ustav radi promjene imena. A u posljednje dvije godine niti jedan slučaj korupcije nije obrađen do kraja. Ljudi ne znaju kome više vjerovati".

To se ne odnosi samo na vladu, nego i na pravosuđe, policiju i medije. Nema ni vidljivih reformi u oblastima obrazovanja i zdravstva. Pri tome je aktualni premijer obećao da će konačno razbiti korupciju, poboljšati život građana u svim oblastima i  zemlju izvesti na demokratski kurs – iz gospodarske izolacije u EU. Baš su se mladi nadali da će socijaldemokratski premijer donijeti poboljšanje.

Razočaranje i odbijanje iz Bruxellesa bi mogli dovesti do poznatog efekta: „Znamo da Makedonci tradicionalno glasaju ne za nešto, nego protiv nečega. Tako se javlja opasnost da kada je riječ o svemu što se tiče promjene imena, Europe i unutarnje politike, dođe do glasanja iz protesta, ili da ljudi ni ne izađu na izbore", kaže Žaneta Trajkovska u razgovoru za DW.

Ne postoji samo Europa

No, do proljeća ima još dosta vremena. Još je rano za prognoze, smatra novinar Aleksandar Srbinovski: „Ljudi su razočarani. To je jasno. Europa kao da je ponovo van domašaja. No, mislim da ta situacija može da se sredi". A ako ne bude rješenja s Europom, Srbinovski vidi u tome još jedan rizik: „Trenutno razočaranje ljudi nakon odluke u Bruxellesu bi moglo koristiti trećima. Od toga bi mogle profitirati Rusija i Kina. Trenutna situacija u zemlji daje tim gospodarskim silama manevarski prostor."

Unatoč tomu Srbinovski i pored razočaranja Europskom unijom i neuspjelih reformi ne želi širiti pesimizam. On ne smatra da je Prespanski sporazum u opasnosti. Vlada je dosad mnogo transparentnije progonila korupciju od svih ranijih vlada. Osim toga, on vjeruje u demokratske kapacitete zemlje, Možda bi novi izbori mogli predstavljati šansu. „Nadam se da će Makedonci izabrati bolje vodstvo, ono koje će ispraviti greške aktualne i prethodne vlade". Pri tome on polaže na manje stranke koje su po njemu alternativa za velike narodne stranke.

Pitanje je, međutim, hoće one biti u stanju da se do proljeća konsolidiraju do mjere koja bi im omogućila preuzeti vlast. Jedno je sigurno: suglasnost koja je postignuta s Grčkom u sporu oko imena važi kao pozitivan primjer u politički i ekonomski nestabilnoj regiji. EU je dosad važila kao jamac stabilnosti. Ali povjerenje u demokraciju i pravnu državu kroz povezivanje sa Zapadom je poljuljano.