"Grexit ne danas, ali kasnije"

Podijeljena mišljenja među njemačkim ekonomistima oko sporazuma s Grčkom. „To je samo odugovlačenje insolventnosti“, tvrdi predsjednik Udruženja obiteljskih poduzetnik Lutz Goebel za agenciju Reuters. Grčka, dodaje on, nikada neće moći vratiti svoje dugove: „Samo se u vatru baca još više novca.“ Goebel smatra da će glavni teret sporazuma snositi europski porezni obveznici. Njih se „ponovno prisiljava da za puno novca kupe malo vremena.“

Oprezniji je Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja. Još je rano nazivati dogovor uspjehom, opominje on i dodaje kako se radi samo o prvom koraku s ciljem zaustavljanja negativnog gospodarskog razvoja u Grčkoj. Neriješena su još pitanja kako bi grčka država uopće trebala postati solventna, kako će se restrukturirati bankarski sustav i kako bi se moglo potaknuti gospodarski rast. Ukupno gledajući Fratzscher je briselski dogovor ocijenio pozitivno. „To je dobar rezultat za Europu i Njemačku.“

Sad je Grčka na redu

Sada se od Grčke očekuju konkretni koraci. Već do srijede parlament u Ateni mora uskladiti sustav poreza na dodanu vrijednost i donijeti prve mjere s ciljem uštede u mirovinskom sustavu. Mora se naći i rješenje za nacionalni Ured za statistiku (Elstat), kako bi on ubuduće bio neovisan i objavljivao „nefrizirane“ podatke. I mora se instalirati „poluautomatske mjere rezanja izdataka“, koje stupaju na snagu ukoliko vlada ne uspije ostvariti „ambiciozne“ ciljeve štednje. Na taj način za 2018. bi se trebao zajamčiti primarni suficit od 3,5%.

Do iduće srijede (22.7.) grčki parlament bi morao instalirati i europsku bankarsku smjernicu BRRD. Radi se o odredbama vezanim uz sanaciju i likvidaciju kreditnih instituta i tvrtki koje trguju vrijednosnim papirima.

Grčka mora dodatno liberalizirati gospodarstvo. Dućani bi trebali raditi i nedjeljom, zaposlenici iz nekih drugih branši također bi trebali raditi nedjeljom. Grke će posebno zaboljeti dvije stvari. Prvo, Međunarodni monetarni fond i dalje je sastavni dio takozvanih „institucija“ i tako vjerovnicima daje dodatni autoritet. I drugo, činjenica da će biti utemeljen povjerenički račun, na koji će biti „prebačena“ grčka državna imovina – i onda privatizirana. S prihodima od prodaje će se otplaćivati dug. Po dosadašnjim navodima fond bi na koncu trebao raspolagati svotom od oko 50 milijardi eura.

"Upozorenje za Europu"

Uvjeti za Grčku su strogi. Ali baš zbog toga i dobri za eurozonu u cijelosti. Sporazum je „upozorenje za Europu“, stoji u priopćenju Udruženja njemačkih banaka. „Ne radi se ni o Njemačkoj ni o Grčkoj, već o tome da Europska unija i ubuduće treba pronalaziti zajednička rješenja“, kaže se iz Udruženja.

Pretpostavka za ponovno uspostavljanje izgubljenog povjerenja u grčku državu je, tvrdi se, da ona provede najavljene mjere. Ali to po procjeni Jörga Krämera, glavnog ekonomista Commerzbanke, nije sigurno: „U Ateni imamo posla s vladom koja ne pokazuje razumijevanje za nužnost reformi."

Jaz u euroskupini

Krämer dodaje kako je eurozona duboko podijeljena. Njemačka i sjeverne članice žele monetarnu uniju onako kako ju predviđa Ugovor iz Maastrichta. Uniju sa solidnim državnim financijama, tržišnim gospodarstvom i neovisnom središnjom bankom. Južne zemlje, koje predvodi Francuska, žele pak uniju bez dosljednih proračunskih pravila i središnju banku koja je ovisna o politici. Jürgen Michels, glavni ekonomist Bayerische Landesbanka, smatra da su problemi Grčke riješeni samo na određeno vrijeme. Teško će biti provesti sve temeljne reforme, kaže on i dodaje: „Grexit ne danas, ali kasnije.“