Grlić-Radman: "Bosna nije mjesto za eksperimente"
3. kolovoza 2021Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svom najnovijem izdanju donosi tekst novinara Michaela Martensa pod naslovom „Bosna nije mjesto za eksperimente". Martens je o stanju u Bosni i Hercegovini i o zadacima koji predstoje novom Visokom predstavniku Christian Schmidtu razgovarao s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem-Radmanom.
Komentirajući odluku ranijeg Visokog predstavnika Valentina Inzka, da nametne zakon kojim se kažnjava negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločinaca, Grlić-Radman kaže da „Visoki predstavnik ima pravo koristiti bonske ovlasti (i nametati zakone, nap. ur.) , ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit, što nije spojivo s europskim ambicijama Bosne i Hercegovina." Po njegovom mišljenju su bonske ovlasti doduše legitiman instrument, ali „su istovremeno političko-pravni atavizam", smatra Grlić-Radman.
Sličan je njegov stav i u vezi s institucijom Visokog predstavnika (OHR), navodi se dalje u tekstu: „Kao relikt iz vremena neposredno nakon rata je OHR danas izraz demokratskog deficita u političkom životu zemlje." Zbog toga bi bilo kakvo nametanje ustavnih promjena dekretima bilo pogrešno, citira FAZ Grlića-Radmana.
Time, navodi njemački novinar, Grlić-Radman odbacuje ideje nekih bošnjačkih političara i publicista, da bi „Bosna mogla biti uz pomoć američkog i zapadnoeuropskog pritiska pretvorena u neku unitarnu državu. U njoj bi Bošnjaci, koji tvore gotovo polovicu stanovništva, određivali politički kurs."
U tom kontekstu FAZ citira Grlića-Radmana: „Centralističke tendencije mogle bi BiH voditi u nestabilnost. Jer tko bi onda zapravo bio nositelj bosansko-hercegovačke državnosti, ako bi se sve određivalo samo po volji najbrojnijeg konstitutivnog naroda?"
Zbog toga je i sadašnji izborni zakon, koji, kako Grlić-Radman kaže, omogućuje da „brojčana nadmoć Bošnjaka vodi do toga da kandidati koji imaju većinsku podršku Hrvata nemaju šanse na izborima (za državno predsjedništvo, nap. ur.)". To bi trebalo promijeniti, smatra Grlić-Radman: „Važno je da Hrvati biraju svoje predstavnike i da ih se pritom ne može nadglasati."
Za takav stav, koji podržava i Hrvatska, postoji unutar Europske unije sve više razumijevanja, navodi uvjerenje hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića-Radmana njemački novinar Michael Martens u tekstu objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.
NZZ: OHR je odavno trebao biti ukinut
Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) donosi tekst Andreasa Ernsta u kojem se navodi kako Ured visokog predstavnika (OHR) treba zatvoriti. Christianu Schmidtu "treba poželjeti sreću ali i konstatirati da je funcija Visokog predstavnika trebala biti ukinuta. Odavno".
"Od početka 2000. godine OHR se udaljavao od političke realnosti. Postajao je ping-pong loptica lokalnih moćnika a ne netko tko je trebao nadzirati", piše NZZ i dodaje: " Mnogi promatrači smatraju da se problemi u zemlju ne mogu rješavati izvana.Tako je visoki predstavnik Miroslav Lajčak iz Slovačke nakon dvije godine u službi povukao konzekvence. Rekao je kako njegov odlazak neće ostaviti prazninu jer je to mrtav konj kog on više nema volje jahati".
Novinar NZZ-a Andreas Ernst na kraju članka piše da OHR neće uspjeti provesti Zakon o zabrani negiranja genocida. "Za srpske nacionaliste zakon je podloga ne samo za bagateliziranje Srebrenice već i pokazivanje nemoći OHR-a. I zato se mora ukinuti. Ako Europa želi pomoći BiH, mora tražiti druge puteve", zaključuje se u tekstu o OHR-u koji je objavio švicarski list Neue Zürcher Zeitung.
Priredili: za/jr