Gruzijska noćna mora – milijarder Ivanišvili

Osvojiti dvotrećinsku većinu mjesta u parlamentu, kako bi mogli mijenjati ustav. To je proklamirani cilj „Gruzijskog sna", vladajuće stranke u Gruziji, za izbore koji se održavaju 26. listopada 2024. godine. Cilj je proglasio osnivač i počasni predsjednik te stranke Bidzina Ivanišvili. Provedbu plana ovaj milijarder ne želi više prepustiti svojim podanicima: on sad izlazi iz sjene kao onaj koji vuče konce iz pozadine i sam kandidira za parlament.

Jer, Ivanišvili želi „temeljito promijeniti politički sustav". On pod time misli ukidanje liberalne oporbe, koju naziva „kolektivnim UNM-om". UNM je bivša vladajuća stranka koju je Ivanišvili smijenio na parlamentarnim izborima 2012. svojim „Gruzijskim snom".

UNM je, istina, slabiji nego ikada. Njegov bivši vođa Mihail Saakašvili je u zatvoru, stranka se više puta rascijepila. Ali, Ivanišvili ju i dalje označava kao najvećeg neprijatelja zemlje i uz nju bnabraja druge pro-zapadne stranke, nevladine organizacije i čak predsjednicu Salome Surabšvili, otkako se ona od njega distancirala i oporbi predložila da se udruži.

„Nirnberški proces" protiv oporbe

Parlamentarni izbori moraju postati „Nirnberški proces" ljudima „bez domovine" i „stranim agentima", izjavio je Ivanišvili na jednom skupu 21. kolovoza. Potrebne ustavne promjene on želi provesti nakon što osvoji potrebnu dvotrećinsku većinu u parlamentu.

Da bi na svoju stranu dobio većinom konzervativno stanovništvo Ivanišvili obećava još neke ustavne promjene. Predložio je da se pravoslavnu vjeru proglasi državnom religijom. Visoki predstavnici pravoslavne crkve nisu, međutim, oduševljeni tim prijedlogom. Oni strahuju od utjecaja države na vjersku instituciju, koja već ima veliku moć. Nakon toga je Ivanišvili obećao da će pravoslavnu vjeru kao „stup gruzijskog identiteta" unijeti u ustav. Tamo želi unijeti i „obiteljske vrijednosti i zaštitu maloljetnika" te zabranu „LGBT-propagande".

Nagodba s Rusijom?

Kod jedne druge stvari u vezi s promjenama ustava Ivanišvili je ostao neodređen: u slučaju mirne ponovne uspostave teritorijalne cjelovitosti Gruzije „gruzijski sustav vladavine i teritorijalni državni poredak bit će usklađeni s novom stvarnošću".

To već mjesecima podgrijava nagađanja da bi se Ivanišvili mogao upustiti u nagodbu s Rusijom. Prema tomu bi Gruzija ponovno dobila nadzor nad odmetnutim područjima Južnom Osetijom i Abhazijom ili ušla u federaciju s tim dvama područjima. Zauzvrat bi Gruzija morala odustati od cilja zapisanog u ustavu – članstva u Europskoj uniji i NATO-u. Prema ispitivanju javnog mnijenja provedenom 2021. većina Gruzijaca je dala prednost vraćanju odmetnutih područja.

Stigma kao „strani agenti"

Dok je kod ove stvari nejasno za što se zalaže Ivanišvili, otvoreno pokazuje svoju gotovo opsesivnu namjeru da razbije još uvijek jaku liberalnu oporbu. Zakon koji ide tomu u prilog o „stranom utjecaju" već je stupio na snagu. Do 2. rujna su se sve organizacije i mediji morali registrirati u Ministarstvu pravosuđa ako više od 20 posto svojih prihoda dobivaju iz inozemstva.

Po navodima Ministarstva taj zahtjev je ispunilo 476 organizacija – mali dio postojećih organizacija. Po navodima Nacionalnog statističkog ureda aktivno je više od 4.000 organizacija, a 40 do 60 je poznato u javnosti. Onima koji ne udovolje zahtjevu za prisilnom registracijom prijeti novčana kazna od preračunato 8.000 eura.

A tko se registrira bit će nagrađen novčanom potporom od vlade, što brojne nevladine organizacije sa zgražanjem odbacuju jer žele ostati neovisne.

Zaustavljen proces pristupa Europskoj uniji

Za razliku od nevladinog sektora, Ivanišvili i njegovi pristaše su za vrijeme proteklih 12 godina vladavine uspjeli preuzeti kontrolu nad bitnim institucijama u zemlji. Prema ispitivanjima javnog mnijenja, vladajuća stranka još uvijek ima potporu većine birača, dok se oporbene stranke bore za prelazak izbornog praga od pet posto.

Više političarki i političara se zato udružilo unatoč razlikama u mišljenjima. Oni su potpisali i Povelju za Gruziju koju je predložila predsjednica Surabišvili. Plan je da se zemlju nakon izbora opet pokrene u smjeru Europske unije. Unija je zamrznula proces pristupanja Gruzije nakon prihvaćanja zakona o „stranom utjecaju".

Mimo interesa ljudi

Ivanišvili pokušava krivicu prebaciti na EU i oporbu i u predizbornoj kampanji koristi simboliku EU-a – jer već godinama većina stanovništva se izjašnjava za pristup Europskoj uniji.

Upitno je koliko vjerodostojno on pritom izgleda stanovništvu. Osim toga, prema ispitivanjima javnog mnijenja većini ljudi su već odavno važnije druge stvari: niske plaće i socijalno stanje. Sve češće se štrajka. Već tjednima štrajkaju suradnici jedne kantine i jednog rudnika za više plaće i bolje radne uvjete. Žene su se iz očaja odlučile za štrajk glađu. Rudari su si zašili usne.

Kao i na ranijim izborima mnogi će se osjećati prisiljenima prodati svoj glasi vladajućoj stranci kako bi zadržali svoj posao ili dobili izborni poklon. Lokalnim i međunarodnim promatračima vladajuća stranka predbacuje već namjeru da s navodnom krivim optužbama isprovociraju nasilje i prevrat. Ruska tajna služba za inozemstvo SWR to prihvaća i tvrdi da se SAD želi umiješati u izbore i za to iskoristiti promatračku misiju OESS-a ODIHR. Pred Gruzijom su napeti tjedni.