Grčka: Između pravoslavlja i nostalgije prema SSSR-u

"Marija” još uvijek ne može vjerovati da je ruski predsjednik Vladimir Putin napao Ukrajinu. Ova 29-godišnja Moskovljanka, koja ne želi javno iznositi svoje pravo ime, već tri godine živi u Solunu. Ova studentica prava udata je za Grka i službeno prijavljena u Grčkoj - kao i oko 15.000 drugih Rusa.

Veza između dvije većinski kršćansko-pravoslavne zemlje tradicionalno su bliske. Marija je učila grčki na sveučilištu - bez ikakvih konkretnih planova da emigrira u Grčku. Ona zapravo nije osobito religiozna, ali se kao kršćanka pravoslavne vjere osjeća manje stranom u Grčkoj nego u drugim dijelovima Europe: "Vjera nas povezuje, također i kulturalno", rekla je ona za DW. "Puno sam putovala, pa znam da se, ako želiš živjeti u inozemstvu, moraš prilagoditi. Ali ovdje nisam morala gotovo ništa mijenjati."

Od početka rata u Ukrajini pogoršala se i ekonomska situacija u Rusiji, kaže Marija: "U Moskvi se zatvaraju trgovine. Nema dovoljno lijekova i sada su nestašice na svakom koraku", govori Marija. U ostalim dijelovima zemlje to je sasvim normalno. "Možda su tamo čak i sretni što situacija s opskrbom sada postaje problematična i u velikim gradovima." Mnogi njeni rođaci i prijatelji napustili su zemlju, otac je prešao finsku granicu, a majka je otputovala u Litvu preko Bjelorusije.

Mariji je jedna stvar potpuno jasna. Kada je u pitanju ostanak na vlasti, Putin ne poznaje granice. To je jedan od razloga zašto više ne vidi nikakvu perspektivu za sebe u svojoj domovini - Rusiji. Propagandni medijski sustav i sve oštrije vladine mjere protiv onih koji misle drugačije uništili su, kako kaže, njenu posljednju nadu u poboljšanje. Ona ne može razumjeti činjenicu da mnogi ljudi u Grčkoj imaju problem osuditi Moskvu za rat protiv Ukrajine. "Nedavno je jedan Grk rekao da je Rusija dobra. Proturječila sam mu i objasnila kakva je situacija. Ali on nije htio povjerovati u to."

Grci protiv Atene

Grčki premijer Kirijakos Micotakis slijedi kurs EU, koja podupire Kijev u borbi protiv Moskve. Grčka je već isporučila oružje Ukrajini. Međutim, aktualna ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da više od polovine građana ne podržava politiku svoje vlade. Dok se izbjeglice iz Ukrajine u Grčkoj dočekuju raširenih ruku, mnogi Grci odbijaju mjere EU-a protiv Rusije. Prema anketi, više od 60 posto stanovnika Grčke je izričito protiv isporuka oružja - a odgovornost za rat pripisuju i Moskvi i Kijevu.

Jedan od razloga za ovu ambivalentnost je taj što su grčki konzervativci na Rusiju tradicionalno gledali kao na saveznika. 2019. godine, pet godina nakon aneksije Krima, tadašnji čelnik oporbe Micotakis otputovao je u Moskvu. Tamo je govorio o "odnosu povjerenja" između njegove stranke Nova demokracija i Putinove stranke Jedinstvena Rusija - i uvjeravao da će Rusija u Grčkoj uvijek imati "pouzdanog partnera za dijalog".

Braća po vjeri?

Prema navodima politologa Atanasiosa Gramenosa, simpatije mnogih Grka prema Rusiji se prije svega temelje na njihovoj zajedničkoj pravoslavnoj vjeri: "Rusija se stoljećima predstavljala kao zaštitna sila pravoslavaca u Osmanskom carstvu." Moskva je aktivno pomagala a mit o velikom spasitelju s Istoka čvrsto je ukorijenjen u grčkoj kulturi: „Mnogi desničari, uključujući članove vladajuće stranke, još uvijek vjeruju da će Rusija na kraju osloboditi Konstantinopol/Carigrad/Istanbul i vratiti ga Grčkoj i sanjaju o novom Bizantskom carstvu."

I u drugim balkanskim zemljama je primjetno kako Rusija pokušava steći utjecaj preko pravoslavne vjere. To je posebno vidljivo u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, gdje su stavovi građana prema Europskoj uniji podijeljeni."Tamo Rusija širi staru ideju saveza pravoslavnih država."

To je teže u Grčkoj. Grčka pravoslavna crkva priznala je autokefalnu crkvu Ukrajine 2019. godine – i time je postupila jasno protiv volje vrha Ruske pravoslavne crkve. Ali ono što se propovijeda na nedjeljnim misama u zemlji je druga stvar: "Crkva u Grčkoj je odraz društva. Postoje i mnogi svećenici koji su pali na teorije zavjere. A oni imaju utjecaj na mnoge vjernike."

Povjerenje u Rusiju opada

Stavros Cimas svjestan je simpatija svojih sunarodnjaka prema Rusiji. U Grčkoj se ovaj novinar smatra stručnjakom za Balkan, Rusiju i pravoslavnu crkvu. Kad je riječ o Moskvi, grčka ljevica još uvijek koketira s nostalgijom prema sovjetima - a konzervativci s pravoslavnom vjerom, ističe on. Takvi romantični osjećaji samo djelomično objašnjavaju zašto stanovništvo toliko oklijeva osuditi ruski rat u Ukrajini ili ga uopće ne osuđuje.

"Imam dojam da se većina Grka boji da će potpora sankcijama Rusiji naštetiti našoj zemlji", rekao je Cimas za DW. I u Grčkoj su naglo porasle cijene pojedinih proizvoda, struje i plina. Građani se boje da će mjere, poduzete protiv Moskve, osjetiti na vlastitom džepu i novčaniku.

Na političkoj razini, nastavlja Cimas, odnosi Grčke s Rusijom već duže vrijeme idu nizbrdo. Odlučujuću ulogu u tome imaju političke nesuglasice, primjerice u vezi s aneksijom ukrajinskog poluotoka Krima 2014. ili okoPrespanskog sporazuma, kojim su Grčka i Sjeverna Makedonija 2018. riješile svoj dugogodišnji spor oko imena. Izbio je i skandal kada je Atena ruske agente, koji su pokušali lobirati protiv ovog sporazuma, izbacila iz zemlje.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu