071111 EU Finanzminister
7. studenoga 2011
S obzirom na kaotično stanje državnih financija u Grčkoj i Italiji mjere prihvaćene na sastanku predsjednika država i vlada EU-a krajem listopada morale bi biti brzo provedene. To se odnosi kako na mjere štednje u dotičnim zemljama tako i na mjere za sprječavanje mogućeg „širenja požara“ na druge zemlje. Tako je zahtijevala njemačka kancelarka Angela Merkel.
Europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn još jednom je povećao pritisak na Atenu naglasivši da je „Grčka prokockala povjerenje svojih partnera u eurozoni i sama učinila prvi korak prema napuštanju eura“. I njemački ministar financija Wolfgang Schäuble očekuje od Grčke odgovor na načelno pitanje „je li ona spremna i sposobna ostati u eurozoni“.
Jačanje zaštitnih mehanizama
Bez prihvaćanja paketa mjera štednje i reformi u grčkom parlamentu Europska unija neće toj zemlji dostaviti sljedeću ratu pomoći od osam milijardi eura. A bez toga bi Grčka mogla bankrotirati već sredinom prosinca. S nepredvidivim posljedicama za druge članice eurozone. Ministri financija eurozone namjeravaju zato već danas (7.11.) razraditi konkretne planove za slučaj nužde, najavio je predsjednik eurozone, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. „Sve ćemo učiniti kako bismo uspostavili takve zaštitne mehanizme da eurozona ne bude poljuljana“, poručio je Juncker.
To se odnosi prije svega na optimiranje „zaštitnoga kišobrana“, na mehanizme kojima bi bila pojačana djelotvornost Europskoga fonda za stabilnost eura na preko tisuću milijardi eura. Radi se o nastojanjima da se druge zemlje i privatne investitore jamstvima privuče da sudjeluju u spašavanju prezaduženih članica eurozone.
Međusobno nepovjerenje banaka
Uz Grčku je posebno ugrožena Italija. Njezin dug iznosi 120 posto BDP-a. Investitori se masovno oslobađaju talijanskih državnih obveznica, što je rendite povećalo na rekordni iznos od 1997. godine. Italija ulagačima mora za desetogodišnje obveznice plaćati kamate od 6,59 posto.
Još jedan pokazatelj nesigurnosti je povećanje količine novca koji banke čuvaju u Europskoj središnjoj banci. Količina deponiranog novca europskih banaka je preko noći povećana s 275 milijardi na 288 milijardi. To je pokazatelj i međusobnog nepovjerenja među bankama i zastoja u trgovini među njima.
Autor: Martin Bohne / A. Janković/ dpa, Reuters
Odg. urednica: A. Jung-Grimm