Grčka - kako produljiti turističku sezonu

Ne kreditima nego podjelom dragocjenih turističkih saznanja njemačke općine i gradovi žele pomoći svojim grčkim partnerima. Prije nešto više od šest mjeseci njemačka kancelarka Angela Merkel oživila je inicijativu kojoj je glavna zadaća spojiti njemačke i grčke lokalne samouprave kako bi zajednički pronalazile načina kako bolje iskoristiti gospodarske kapacitete i tako se (barem donekle) osloboditi okova financijske krize.

Nacionalni parkovi kao mamac za turiste

Iako dosad nisu pokrenuti nikakvi konkretni projekti, radne se grupe redovito sastaju. Posljednji susret odvio se u sjevernogrčkom gradu Kavali i glavna tema ovog susreta bila je turizam, točnije njegov daljnji razvoj. Grčka je naime, slično kao i Hrvatska, glavnu sezonu koncentrirala na dva ljetna mjeseca. Izvan ovog razdoblja kapaciteti ostaju neiskorišteni. Jedino čime se turisti privlače su more, sunce i plaže. Kako bi izvukla više iz svoje najvažnije gospodarske grane, Grčka bi sezonu trebala proširiti ne samo na proljetne i jesenske nego i na zimske mjesece. Uvjeti za to postoje. S jedne strane je tu i u zimskim mjesecima blaga klima a s druge i mnogobrojne atrakcije ne samo kulturno - povijesne nego i prirodne. Magneti za turiste u svim godišnjim dobima su i nacionalni parkovi kojima Grčka obiluje. No oni su također ograničeni samo na glavnu sezonu kada turisti s plaža rade izlete u gorsko zaleđe.

Bojazan da bi masovni turizam mogao narušiti osjetljivu ekološku ravnotežu nacionalnih parkova, njemački stručnjaci su pokušali odagnati predstavljanjem konkretnih projekata koji su već zaživjeli u Njemačkoj. Andreas Pusch, voditelj Nacionalnog parka Harz u istočnoj Njemačkoj ukazao je na stalno visok broj gostiju (uglavnom domaćih) u svom parku. Rezultat je to brojnih projekata naobrazbe lokalnog stanovništva i intenzivnog rada s djecom ali i gradnje i proširenja popratnih sadržaja poput muzeja ili informativnih centara. Pritom treba dodati da Nijemci, iako su svjetski putnici broj 1, još uvijek najčešće godišnje odmore provode unutar granica svoje zemlje.

Veća ponuda - više turista

No u Grčkoj je najveći problem bio i ostao suradnja između turističkih ureda, općina i gradova i hotelijera. Bečanka Gabriela Scheiner već 20 godina živi u Grčkoj i uvijek iznova se susreće s problemima birokratske prirode. Ona je član turističkog gremija "Prespa" koji koordinira rad turističkih radnika na području Prespanskog jezera koje dijele tri države: Albanija, Grčka i Makedonija. No i ova regija se suočava s problemima poput nedostatka graničnih prijelaza. "Iako na međunarodnim sajmovima postoji veliko zanimanje za odmor u ovoj regiji na tromeđi triju zemalja, toliko dugo dok će, zbog udaljenih graničnih prijelaza, turisti biti primorani do ciljeva koji su udaljeni samo nekoliko kilometara putovati satima, nekog većeg razvoja turizma ovdje neće biti", zaključuje Scheiner. "Prespa" želi profitirati i od iskustva regije Bodenskog jezera koje se nalazi na tromeđi Austrije, Njemačke i Švicarske i koju godišnje posjeti gotovo sedam milijuna turista.

Od seoskog turizma do turizma za hendikepirane

Proširenje turističke ponude gotovo da i ne poznaje granice. No za razvoj seoskog turizma, kao što je to slučaj s Italijom i Francuskom čiji vinogradi i maslinici su mete turista kroz cijelu godinu, potrebno je ojačati infrastrukturu u područjima pogodnim za ekspanziju turističke ponude. Uz to još više treba uključiti postojeće manifestacije, poput lokalnih festivala i narodnih slavlja, u turističku ponudu. No dobrodošle su i ideje poput one gradonačelnika gradića Komotini na sjeveroistoku Grčke. Ovaj gradić izlaz vidi u specijalizaciji na turiste s posebnim potrebama. "To je ogromno tržište. Milijuni naših sugrađana diljem Europe traže ovakvu ponudu i zašto ju im ne bismo dali", zaključuje gradonačelnik Komitinija Giorgios Petros.