Grčka kriza - prijetnja članstvu Hrvatske u EU i eurozoni – ili ne ?
17. ožujka 2010« Posljedice grčke krize bit će samo ograničene. Kada je riječ o Hrvatskoj proces pristupanja toliko je odmakao da se ona nalazi na crti cilja. Zbog toga smatram da neće biti problema oko Hrvatske », kaže Janis Emmanouilidis analitičar Europskog političkog centra (EPC). Ipak, priznaje da se može dogoditi da ova kriza u eurozoni, za koju još nitko ne zna kamo i kako će se razviti, da utječe i na Europsku uniju i njezine temeljne planove, prije svega kada je riječ o eurozoni. « Ako se to dogodi tada bi se to odrazilo i na pitanje proširenja. Eventualno bi se promijenio i europski acqui, pravna stečevina i to bi se odrazilo naravno i na proširenje », upozorava analitičar EPC-a Emmanoulidis.
« Glavna informacija i rezultat grčke krize koji bi trebao utjecati na zemlje koje su na putu u eurozonu je činjenica da zemlja treba stabilan i trajan tečaj svoje valute i to bez velikih deficita u vanjskoj trgovini i platnim nalozima. Ako imate problema s tečajem vaše valute tada je bolje ne ući u euro », poručuje slovenski ministar financija Franc Križanič, nakon sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu. On je rekao kako Slovenija ne žali što nema svoju monetarnu politiku u vremenima krize, već upravo suprotno. Slovenija je sretna što je dio eurozone i što sudjeluje u modernoj politici koja se vodi u ekonomsko naprednim zemljama.
Što se tiče Hrvatske i Islanda - kod Islanda je pitanje da li na koncu uopće želi u EU, a u slučaju Hrvatske koja se nalazi na samom cilju, posljedice neće biti teške i dalekosežne - s takvom ocjenom se slaže slovenski ministar financija Križanič. Na pitanje da li stanje i kriza u Grčkoj može utjecati na pristup Hrvatske Europskoj uniji, slovenski ministar financija je za Deutsche Welle rekao: « Ne vidim prepreke da bi mogle biti veće nego što one jesu ». Slovenski je ministar dodao kako Slovenija i Island « imaju određene probleme vezane uz bilateralne odnose, ali mislim da ona mogu biti rješena ».
Slovenske glavobolje i iziritirani slovenski ministar
Slovenija je najteže pogođena financijskom krizom u eurozoni sa padom BNP od 7,8 posto. Budući je nedavno povećala minimalne plaće za 22 posto ili za oko sto eura, postavlja se pitanje konkuretnosti slovenskeog gospodarstva. « Kao i sve razvijene europske zemlje Slovenija je otvorena za strana izravna ulaganja. Posebno smo zainteresirani ako netko ima zanimljive projekte koji su orijetirani prema izvozu i koji su prije svega ekološki i s visokom vrijednosti », pojašnjava slovenski ministar Križanič.
Na pitanje zašto hrvatski lanac trgovina « Konzum » već godinama ne može u Sloveniji kupiti niti zemljište niti dobiti dozvolu za izgradnju svog prodajnog centra, slovenski ministar je rekao kako to nije točno te da je Slovenija otvorena. « U Sloveniji istu stvar mogu raditi Lidl, Interspar, Leclerq i Hofer ». Na inzistiranje novinara da dobije odgovor zašto je to tako, slovenski ministar očito iziritiran je prekinuo razgovor. Nakon toga je samo dobacio kako je studirao u Zagrebu te da dobro poznaje te novinare iz Tuđmanova doba. Međutim novinar koji mu je postavljao pitanje ne živi u Hrvatskoj već više od 30 godina i radi za njemački medij.
Koliko kriza ipak može utjecati na prođirenje ?
« Međutim, kriza može promijeniti raspoloženje unutar Europske unije. To sada ne znamo, jer ne znamo kako će se razviti kriza. Ako se uvelike promijeni stanje u Uniji i kriza počne utjecati na sva područja politike, tada će se kriza odraziti i na područje proširenja, ali zato je potrebna kristalna kugla », upozorava analitičar Emmanouilidis.
« Kriza je zasigurno utjecala i na gospodarstva na istoku i jugoistoku Europe i zbog toga su se pogoršali i temeljni podaci u pojedinim zemljama ».
Kao posljedica krize - promjena kriterija ?
Postoje dvije dimenzije, jedna je da se gospodarska situacija u zemljama istočne i jugoistočne Europe uslijed krize pogoršala, a i sami temeljni podaci otežavaju ulazak u eurozonu. Naime, spomenute zemlje jednostavno ne ispunjavaju kriterije. Pri tome postoje i oni koji argumentiraju da li su kriteriji uopće još u skladu s vremenom u kojem živimo. O tome se može raspravljati. Druga dimenzija krize je da ukoliko bi se nešto promijenilo oko konstrukcije eurozone, moglo bi doći i do promjena kriterija koji do sada nisu igrali nikakvu ulogu, međutim o kojima se sada sve više razmišlja.
Atmosfera nije sjajna
Treba priznati jednu činjenicu: Zbog gubitka ravnotreže unutar eurozone atmosfera oko proširenja nije baš sjajna. Možda će se ubuduće dva ili čak tri puta konkretno i dobro pogledati i promisliti prije nego će eurozona primiti novu članicu, jer se strahuje da su mogući slični problemi s novim članicama. « Kod već postojećih članica eurozone lijepo možemo vidjeti kako je teško ili zapravo nemoguće uvjeriti spomenute zemlje da napuste eurozonu », upozorava Emmanouilidis. Dakle, ubuduće promatrat će se temeljitije i postaviti pitanje, da li uopće primiti nove članice u eurozonu. No to bi moglo značiti u pojedinim slučajevima kašnjenje s ulaskom u eurozonu.
To znači da će države istočne i jugoistočne Europe ipak snositi posljedice grčke krize, jer će Europska komisija zemlje koje žele ući u eurozonu ubuduće provjeravati duže i temeljitije. Zbog toga će mnoge države svoj ulazak u eurozonu morati odgoditi za godinu-dvije. « To znači da će bi se ulazak Poljske i Rumunjske u eurozonu mogao dogoditi 2015., dok bi Mađarska i Hrvatska euro mogle preuzeti 2016.godine », poručuje glavni ekonomist Erste banke Friedrich Mostböck.
Prerano govoriti o datumu hrvatskog ulaska u eurozonu
« Evidentno je da se od svih zemalja koje žele u eurozonu traži da potvrde da su zaista spremne za taj korak », dodaje glavni ekonom Zagrebačke banke Goran Šaravanja. « Možemo očekivati da će taj proces u Hrvatskoj trajati duže nego što smo to očekivali prije ove financijske krize. Međutim, ipak je još prerano govoriti o datumu kada bi Hrvatska bila spremna preuzeti euro kao službenu valutu », upozorava Šaravanja i dodaje da bi « prije nego što preciznije možemo govoriti o tom datumu, Hrvatska ipak trebala ući u EU kao punopravna članica i nakon toga pristupiti sustavu ERM II ». Grupa Unicredit ne očekuje da bi se cijena zaduživanja za Hrvatsku i ostale zemlje regije zbog grčke krize povećala. « Pristup financijskom tržištu za Hrvatsku trebao biti osiguran i ove godine kao i prošle godine, a ključno je da Hrvataka što prije uđe u EU kao punopravna članica u terminima koji se očekuju », poručuje glavni ekonom Zagrebačke banke Goran Šaravanja.
Rehn: Zbog strogih pravila – nema kašnjenja oko ulaska u eurozonu
Promjene i kašnjenja ulaska u eurozonu zbog grčke krize ne očekuje ni povjerenik za financije Olli Rehn: « Ne. Budući da radimo na temelju strogih pravila, mi ta pravila strogo i primjenjujemo i jamčimo jednaki tretman za svaku kandidatsku zemlju koja želi članstvo u eurozoni », kratak je i jasan povjerenik Olli Rehn.
I na koncu u što se mogu nadati zemlje koje teže u EU i jednog dana i u eurozonu. « Mislim da u Grčkoj postoji spoznaja da krivnja za stanje u kojoj se nalazi ova zemlja leži u samoj Grčkoj te da je donosena odluka provesti mjere koje su usvojene. One su bolne prije svega za građane koji to osjećaju », priznaje analitičar EPC-a Emmanouilidis. To znači da ako se spomenutim mjerama zaista i ostvari zacrtani cilj, tada to još uvijek ne znači da je poznato kakvo će biti stanje za šest mjeseci ili godinu dana. Neki govore o laganom izdisanju grčkog gospodarstva, što se ne može poreći. Ako država i građani štede do kolapsa i besvijesti tada na koncu ipak nije ostvaren cilj. « Na koncu dobila se bi se bitka, ali na kraju ipak izgubio rat », opisuje slikovito analitičar EPC-a
Grčke mjere dovoljne ?
Pitanje svih pitanja koje muči i zemlje jugoistoka Europe je, da li su grčke mjere dovoljne ne samo da spase Grčku već i da vrate stabilnost eura i eurozone, prostora u koji teže Hrvatska i sve zemlje regije. « Teško je kazati da li će mjere biti dovoljne. Ono što osobno isčitavam iz ove krize je da u samoj Grčkoj postoji malo šanse. Ljudi kažu, od nas se samo traži štednja, ali kada ćemo se izvući iz ove bijede, to je nejasno. Takav razvoj vodi u stanje kolektivne depresije, a to nije niti ekonomska prednost, jer nije poznato može li se depresija očitovati i u nemirima. To je moža najveći strah koji trenutno postoji », zaključuje Janis Emmanouilidis, analitičar birselskog Europske centra za politička pitanja (EPC).
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg.ured: Željka Telišman