Grčka se kriza prelijeva i na okolne zemlje
13. svibnja 2011Još prije nekoliko godina je Grčka bila atraktivno tržište rada za Albance, Makedonce i Bugare. U velikom su se broju oni doseljavali na poluotok na kojem su uglavnom radili u uslužnim djelatnostima. Za ove radnike-useljenike to je bio dobar izvor zarade. Tako su ušteđevinu mogli slati kući svojim obiteljima. Sad su mnogi ostali bez posla. "Albanci, Makedonci ili Srbi vraćaju se natrag u svoje zemlje porijekla ili odlaze u susjedne zemlje poput Turske koja doživljava veliki gospodarski rast", ocjenjuje stručnjak iz neovisne Helenske zaklade za vanjsku i europsku politku u Ateni Jens Bastian.
Hrvatska je imala sreće
Grčka se, uz Austriju, Italiju i Njemačku, ubraja u najveće ulagače u jugoistočnoj Europi. U bankama, na gradilištima, u telekomunikacijama ili industriji hrane brojne su tvrtke s tog područja u grčkim rukama. No zbog financijske krize investitori više nisu u stanju ulagati u to područje. Stručnjak za jugoistočnu Europu Dušan Reljić ne vjeruje u potpuno povlačenje grčkih investitora: "Prije dvije godine kad je krenula cijela međunarodan financijska kriza, održan je sastanak stranih banaka aktivnih u jugoistočnoj Europi. Tada je usvojena deklaracija u kojoj su se banke obvezale da se neće povući iz regije".
Zapravo bi se moglo reći da je Hrvatska tu imala sreće. Financijska povezanost Hrvatske i Grčke je relativno slaba. U Hrvatskoj je bankarski sektor čvrsto u talijanskim, austrijskim i njemačkim rukama. Udio hrvatskog izvoza u Grčku iznosi tek 0,3 posto. U usporedbi s time su ostale zemlje iz susjedstva gospodarski puno više povezane s Grčkom. No Hrvatska ipak nije skroz pošteđena krize. Nju se sad kao kandidatkinju za članicu Europske unije još strože promatra pod povećalom. Hrvatska doduše ne mora ispunjavati neke strože kriterije, ali ju se kontrolira kad se radi o transparentnosti i ispunjavanju traženih uslova.
Autorica: Rayna Breuer
Odg. ur.: Snježana Kobešćak