Hamburg prezentira mobilnost budućnosti

Hamburg je do 15. listopada cilj 10.000 stručnjaka iz više od 100 zemalja koji dolaze na Svjetski kongres o inteligentnim transportnim sustavima - World Congress on Intelligent Transport Systems (ITS). U sajamskim halama i renoviranom Kongresnom centru to je prvi veliki poslovni događaj nakon prisilne stanke izazvane pandemijom.

Pripreme za ovaj sajam traju već pet godina tijekom kojih su provođeni i pilot-projekti. U središtu pozornosti je šest točaka: učinkovitiji i digitalizirani javni prijevoz, individualne ponude za mobilnost, autonomna vožnja, širenje mreže staza za pješake i bicikliste, zaštita klime i okoliša te inteligentniji transport robe – prije svega u logističkom čvorištu sjeverne Njemačke, hamburškoj luci.

Ključ tih ciljeva je umrežavanje digitalnih rješenja. To su teme koje su nedostajale na međunarodnom automobilskom sajmu IAA Mobility, održanom prije četiri tjedna u Münchenu.

Projekti koje je moguće vidjeti na licu mjesta u gradu domaćinu su, među ostalim, elektro-taksi Moia (na naslovnoj fotografiji), autonomni autobusni prijevoz Heat i projekt Hyperloop za kontejnerski transport budućnosti, kao i brojni građevinski projekti u javnom gradskom prijevozu. „Nijedan grad u Njemačkoj ne ulaže toliko u brzu željezničku mrežu", kaže Peter Tschentscher, gradonačelnik Hamburga. On kaže da je to najučinkovitije prometno sredstvo u jednoj metropoli poput Hamburga.

Smanjenje zagađenja zraka uz pomoć nove tehnologije

Na Svjetskom kongresu o ITS-u bit će prikazana budućnost mobilnosti u velikim gradovima. Pri tome je važno i smanjenje emisije štetnih plinova koje se postiže tehničkim i političkim odrednicama za individualni automobilski promet.

U pojedinim glavnim gradovima se štetne emisije već sada smanjuju pomoću digitalnog umrežavanja semafora i vozila. Vozači automobila i biciklisti mogu pomoću aplikacije birati brzinu tako da uvijek imaju „zeleni val". To štedi energiju, vrijeme i smanjuje stres. Semafor šalje podatke o svojim zelenim i crvenim fazama u središnji sustav grada, a onda aplikacija odande dobiva prognoze.

Vozač vidi na ekranu koliko brzo vozi i koliko brzo bi trebao voziti. Tko se pridržava predložene brzine, na idućem semaforu sigurno ima zeleno.

To je moguće primijeniti u svim svjetskim metropolama, siguran je Michael Ganser, prometni stručnjak tvrtke Kapsch TrafficCom, specijalizirane za naplatu cestarine. „S tim znanjem vozač na putu od 50 kilometara u gradskom prometu uštedi oko 15 posto goriva rjeđim kočenjem i ubrzanjem. Brže se stiže do cilja, a takvo usmjeravanje prometa znatno smanjuje i stres kod vozača." Ganser je izvijestio da je proizvođač automobila Audi zajedno s partnerom Traffic Technology već realizirao prvi takav servis pod nazivom Traffic Light Info.

I u Melbourneu u Australiji sudionici u prometu komuniciraju s infrastrukturom. Znanstvenici Sveučilišta u Melbourneu u suradnji s tvrtkom Kapsch TrafficCom na površini od šest četvornih kilometara već testiraju novi prometni menadžment. Po njihovim navodima, to je najveća površina za testiranje takvih tehnologija. Ondje su na 100 kilometara ulica i 70 raskršća tramvaji, autobusi i kamioni senzorima povezani s vozačima automobila, biciklistima i pješacima. Pretpostavka je da svi koriste Bluetooth, tj. sustav bežične razmjene podataka. Sve to je povezano s ekološkim senzorima, koji mjere zagađenje zraka.

Semafori komuniciraju s automobilima

Ganser smatra „nužnima učinkovite mjere na tom području", budući da je skoro četvrtina svih stakleničkih plinova prouzrokovana prometom širom svijeta, a od toga pak 70 posto otpada na cestovni promet.

On ističe da bi bilo dobro kada bi takva tehnička podrška ubuduće stajala na raspolaganju u svakom automobilu. U SAD-u se Traffic Light Info već primjenjuje na 35.000 raskršća; u Europi se sada koristi u Salzburgu, a uskoro slijede i Španjolska i skandinavske zemlje.

To koristi klimi, kaže profesor dr. Martin Fellendorf, voditelj Instituta za cestovni promet na Tehničkom sveučilištu u Grazu. On predviđa da bi se pomoću digitalnog upravljanja postupno do 2027. godine na svim područjima s gustim cestovnim prometom moglo godišnje uštedjeti 42 milijuna tona ugljičnog dioksida. „To je više nego kod svih solarnih panela kojima se u 2020. u Njemačkoj ukupno uštedjelo oko 35 milijuna tona."

Branša je spremna na suradnju

Digitalno upravljanje prometom je, prema Michaelu Ganseru, tehnološki poticaj za bolju mobilnost i zato je to i tema Svjetskog kongresa ITS-a. „Ako povežemo predlaganje rute i navigaciju s prometnim menadžmentom, možemo optimalno rasporediti promet u cestovnoj mreži i tako barem upola smanjiti gužve u gradovima."

I Siemens Mobility također testira inteligentne sustave u autonomnim autobusima u Singapuru. Oni su povezani s kamerama, senzorima za kretanje pješaka i semaforima duž ulice. Ubuduće bi autobus obavijest o opasnosti trebao dobiti tako rano da više ne mora naglo kočiti nego samo pravovremeno usporiti vožnju.

A tvrtka Kapsch se za sada koncentrira na cestovni promet. Prometni stručnjak Ganser ističe da su svi u branši jedinstveni u mišljenju da je „dramatično što mi kao branša možemo učiniti, ali je politici i gospodarstvu jedva poznato".

Kako bi se ubrzala izgradnja takvih sustava na širim područjima, tvrtke iz te branše bi bile spremne prisno surađivati, ocjenjuje Ganser: „Mi bismo otvorili svoje softverske sustave jedni drugima."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu