Haška godina 2011.

Gotovo punih šesnaest godina uhićenje zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića bila je nezaobilazna i mučna tema susreta i razgovora tužitelja Haškog tribunala i najviših vlasti u Srbiji. Kad se javnost već umorila od uzaludnih napora haških tužitelja i prestala čak i vjerovati da će se zapovjednik vojske, koja je počinila najveći masakar u Europi u drugoj polovini 20.-tog stoljeća, naći u pritvoru u Schveningenu, svijet je 26. svibnja ove godine iznenadila vijest da je najtraženiji haški bjegunac uhićen u selu Lazarevo u Srbiji.

« Nisam kriv… „

Poslije šesnaest godina skrivanja, kada se pojavio pred sucem Tribunala, u oronuloj osobi teško je bilo i prepoznati nekadašnjeg zapovjednika koji je širio strah i trepet artiljerijskim napadima na gradove, u kojima su najveće žrtve bili civili, kao primjerice u Sarajevu. U sjećanju su ostale neizbrisive neke njegove zapovijedi kao primjerice ova : "Direktnim gađanjima držite pod vatrom Predsjedništvo i Skupštinu ! Tuci i Pofaliće, tuci, tamo nema srpskog naroda ! Tuci da im razvučemo pamet njihovu !"

Uz opsadu Sarajeva, Mladić je optužen za zločine u 15 općina Bosne i Hercegovine, masakar u Srebrenici i uzimanje pripadnika Međunarodnih snaga za taoce. Kao i Karadžić, i on je optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti. On sam međutim, u haškoj sudnici ne priznaje niti jedan od zločina koji je naveden u optužnici, pa ni srebrenički masakar u srpnju 1995. godine. "Nisam kriv i nemam s time nikakve veze. Niti s datumom, niti s mjestom." , rekao je Mladić u Den Haagu.

Dva mjeseca poslije Mladića, 20. srpnja ove godine, u vojvođanskom selu Krušedol uhićen je i posljednji haški optuženik Goran Hadžić, bivši predsjednik takozvane Republike Srpska Krajina (RSK). Optužen 2004.godine za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstva i mučenja pripadnika nesrpskog stanovništava na velikom dijelu Hrvatske između lipnja 1991. i prosinca 1993., on se sakrivao punih sedam godina.

Presude hrvatskim generalima

Uz ta dva uhićenja, veliku pažnju, uzbuđenje, ako ne i potres ove godine je izazvalo izricanje presude trojici generala Hrvatske vojske po optužnici za zločine nad Srbima tijekom i nakon operacije "Oluja" u kolovozu 1995. godine. Prvooptuženi Ante Gotovina, zapovjednik zbornog područja Split osuđen je na 24 godine zatvora, prvi čovjek specijalne policije Mladen Markač na 18 godina, dok je zapovjednik Zbornog mjesta Knin Ivan Čermak oslobođen. Prva dvojica proglašena su krivim, kako je objašnjeno u presudi, zbog sudjelovanja "u udruženom zločinačkom poduhvatu na čijem čelu je bio bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman". I kazne i formulacije u presudi izazvale su nezadovoljstvo i buru prosvjeda kako kod stanovništva tako i kod najviših krugova vlasti u Hrvatskoj.

Povodom toga je glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz u svom godišnjem izvješću Savjetu sigurnosti rekao kako "državni zastupnici na najvišem nivou u Hrvatskoj i dalje glorificiraju protupravno ponašanje u ratu i dovode u pitanje presudu Tribunala". Čermak je poslije izricanja presude pušten na slobodu, a Gotovina i Markač su podnijeli žalbe na presude, i u pritvoru u Scheveningenu čekaju odluku žalbenog vijeća.

Zločini u takozvanoj Herceg-Bosni

Inače, žalbeni postupak počeo je ove godine u još pet predmeta a završit će se 2012. godine. Šest suđenja je završeno ili se upravo završava u prvostupanjskom postupku. Preostalo je izricanje presude Jadranku Prliću i još petorici vojnih i političkih osoba na vrhu takozvane Herceg Bosne, optužnih za zločine nad nehrvatima u srednjoj Bosni i dijelovima Hercegovine u razdoblju od 1993. i 1994. godine. Zločini kakvi su bili u Stupnom Dolu, logorima Dretelj i Heliodrom ili u samom Mostaru, počinjeni su, kako je rečeno u optužnici, "s ciljem da se Bošnjaci politički i vojno potčine, etnički očiste i zauvijek uklone s područja koja su proglašena Herceg-Bosnom « . Ove godine okončan je i dokazni postupak tužitelja protiv Vojislava Šešelja. Budući da optuženi drži da oni ništa nisu dokazali, on niti neće izvoditi dokaze u svoju obranu, nego će samo održati završnu riječ.

Pred sam kraj ove, 2011- godine, završeni su i dokazni postupci na suđenju Zdravku Tolimiru za genocid u Srebrenici, te Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu prema optužnici za zločine u bosanskohercegovačkim općinama. Cijele godine tužitelji su iznosili dokaze protiv Radovana Karadžića. To je jedino suđenje koje će trajati i tijekom cijele slijedeće godine, kad će početi i postupci protiv dvojice posljednjih haških optuženika: Mladića i Hadžića. Time će se misija Tribunala sasvim primaknuti kraju.

Autor : Dževad Sabljaković

Odg.ured : Željka Telišman