HDZ se konsolidirao, Milanović izgubio izbore

Hrvatski će građani za dva tjedna ponovno na birališta kako bi u drugom krugu izabrali lokalnu vlast. Znakovito je da su vladajući u prvom krugu osvojili tek 2 županska mjesta, dok je HDZ-ovim koalicijama to pošlo za rukom u čak 7 županija. Unatoč toj razlici, analitičari upozoravaju da nije riječ o teškom porazu vladajućih.

Ozračje kolektivne apatije

Novinar i glavni urednik Novosti Ivica Đikić za Deutsche Welle objašnjava kako su se lokalni izbori u Hrvatskoj, kao i izbori za Europski parlament, događali u ozračju kolektivne apatije i zasićenosti političkim opcijama. Ipak, to se, smatra, nije odrazilo na same rezultate izbora. Hrvatsku je pritisnula teška gospodarska, socijalna i politička kriza, a vlada socijaldemokrata Zorana Milanovića u proteklih godinu i pol dana nije našla rješenje za taj problem.

Izborni rezultati pak pokazuju da se nekad vladajući demokršćanski HDZ, urušen teškim korupcijskim aferama, konsolidirao. Unatoč tomu, teško je reći, smatra naš sugovornik, da se biračko tijelo pomaknulo udesno. Stvar je u činjenici, smatra Đikić, da je vodstvo stranke terenski pohvatalo konce, a mreža lokalnih organizacija je stabilizirana. „Relativno dobar izborni rezultat HDZ-a je posljedica predanog i marljivog terenskog rada stranačkog predsjednika Tomislava Karamarka i njegovih suradnika“ , zaključuje Đikić.

Politički analitičar Davor Gjenero pomaku koji je ostvario HDZ pripisuje nekoliko čimbenika. Kaže, HDZ je stranka koja bez obzira na svoju formu ostvaruje relativno dobar uspjeh na izborima za lokalnu samoupravu koja je vrlo fragmentirana i u kojoj prevladavaju male ruralne općine. „Osim toga, HDZ je očuvao većinu svojih političkih utvrda, dok je primjerice u Splitu dobrim izborom kandidata za gradonačelnika otvorio prostor uspjeha u drugome krugu.“

Crkva pomogla HDZ-u

Tijekom ovih izbora Katolička crkva se nije tako izravno uplitala u izborni proces, no činjenica je da je hrvatsko društvo u ovom trenutku polarizirano po pitanju braka i njegove definicije. Naime, u tijeku je prikupljanje potpisa za referendum putem kojega će se pokušati u Ustav ugraditi da je brak zajednica isključivo muškarca i žene. „Iza te inicijative definitivno stoji Crkva i sigurno je njena kampanja u vrijeme predizborne kampanje na neki način, ne znam u kojoj mjeri, doprinijela da se birači malo desnije pozicioniraju“, kaže Đikić i podsjeća da je HDZ također podržao tu inicijativu.

Među gubitnike ovih izbora su se svrstali Hrvatski laburisti, iako su sve do nedavno jahali na jakom valu populizma. To ne iznenađuje, obzirom da ih građani nisu prepoznali ni na izborima za Europski parlament. Đikić smatra da se „s vremenom istrošila ta laburistička retorika koja je u nekim elementima bila prilično isprazna i neodgovorna.“ Zbog lošeg izbornog rezultata je potpredsjednik stranke Branko Vukšić podnio ostavku, nakon što je u utrci za zagrebačkog gradonačelnika osvojio manje od 2 posto glasova.

Zagreb sklon populističkom gradonačelniku

No bitka za glavni grad Zagreb se nastavlja. Aktualni gradonačelnik Bandić ulazi u drugi krug sa SDP-ovim Rajkom Ostojićem. Bandić, nekadašnji SDP-ovac, predstavlja jedinstvenu figuru hrvatske politike. Svoj izraženi osjećaj za populizam i sentiment je demonstrirao i u noći objave rezultata kada je pred televizijskim kamerama objavio loše zdravstveno stanje svoje majke (83), a koju je potom obišao u pratnji novinara i fotoreportera u nekoliko stotina kilometara udaljenom Mostaru. „On u svoju političku karijeru i borbu ulaže jako puno truda i emocija. S takvim pristupom polučuje ozbiljne rezultate, pogotovo kada znamo da je na vlasti 12 godina i da ga prate brojne sumnje u korupciju te da je njegov sustav u Zagrebu dobrim dijelom klijentelistički.“, objašnjava nam Đikić koji za ovu situaciju krivi i SDP koji je dugo godina takvo ponašanje tolerirao svom tadašnjem članu.

Dosadašnju posvećenost Bandića gradonačelničkoj ulozi ne dovodi u pitanje ni Gjenero, unatoč činjenici da je način njegove vladavine daleko od demokratskog i efikasnog. Ta je posvećenost, smatra ovaj politolog, nedostajala njegovom protukandidatu iz redova SDP-a.

Prijevremeni izbori nisu na vidiku

Šef HDZ-a Karamarko najavljuje da će na jesen tražiti raspisivanje prijevremenih izbora, na kojima će, uvjeren je, osvojiti vlast. Za to, smatra Đikić, nema osnove. „Parlamentarna većina koju ima sadašnja vlada je stabilnija od obje prethodne HDZ-ove vlade. Čvršća je i brojčano jača. S te strane nema izgleda za raspisivanje prijevremenih izbora“ kaže i dodaje da rezultati lokalnih izbora, usprkos pozicioniranju HDZ-a, nisu nikakav plebiscit protiv aktualne vlade. „U rezultatima izbora nema elemenata da je narod poslao poruku Vladi da ju želi mijenjati. Ne znam na koji bi se način mogli isprovocirati ti izbori.“

Analitičar Gjenero također ne misli da je SDP gubitnik ovih lokalnih izbora, no gubitnikom smatra Zorana Milanovića koji je poražen svugdje gdje je arbitrirao o tome kako će se stranka ponašati na izborima. „Pretrpio je teški poraz u Istri i u Zagrebu što će imati za posljedicu dramatično osipanje stranačkih organizacija u tim gradovima“, očekivanja su političkog analitičara Davora Gjenera.