"Hoće li Orešković zaista voditi zemlju?"

Berliner Zeitung navodi da su se mnogi začudili kad su na Badnjak na televiziji ugledali novo lice. List prenosi ono o čemu čitava Hrvatska bruji, a to je nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika budućeg hrvatskog premijera koji se građanima, kako piše Berliner Zeitung, obratio s jakim američkim naglaskom i riječima: "Ovde smo mi svi da služimo hrvatskom građevinama." Tu Orešković, naravno, misli na "građane", a ne na "građevine", dodaje ovaj list pojašnjavajući da je Orešković, doduše, rođen u Zagrebu, ali je odrastao u Kanadi, gdje je postao uspješan menadžer. Proteklih godina je za izraelski koncern Teva radio kao financijski direktor za Europu i Bliski istok te je preuzeo i funkciju predsjednika Uprave Plive koja je u vlasništvu spomenutog izraelskog koncerna, pojašnjava Berliner Zeitung: "Oni rijetki koji ga poznaju su tijekom Božića govorili o tom 49-godišnjaku s poštovanjem, ali i distancirano. Orešković je 'izuzetan stručnjak', kazao je bivši zamjenik premijera Radimir Čačić koji je kao poduzetnik imao posla s njim. No, bivša šefica vlade Jadranka Kosor je oprezno upozorila da se jedna država ne može voditi poput poduzeća."

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) komentira da je nova parlamentarna većina u Hrvatskoj krhka, da Orešković nema političkog iskustva te da je pod golemim pritiskom provođenja reformi, što su dosadašnje vlade izbjegavale. FAZ navodi da Orešković engleski bolje govori nego hrvatski, ali da bi s njime, ukoliko službeno postane šef vlade, Hrvatska po prvi put dobila premijera koji raspolaže ekonomskim stručnim znanjem i praktičnim gospodarskim iskustvom. Orešković, međutim, ne poznaje dovoljno hrvatsku unutarnju politiku, upozorava FAZ i navodi: "To bi mu, s jedne strane moglo olakšati da probleme rješava politički neopterećen, s druge strane bi mu moglo teže pasti pridobivanje političkih saveznika, a što mu je potrebno za provedbu jednog ozbiljnog reformskog programa."

Orešković ustvari HDZ-ov čovjek?

U analizi austrijskog lista Der Standard se postavlja pitanje: "Hoće li Orešković zaista voditi zemlju ili će u pozadini sasvim druge osobe vući konce?" S tim u svezi list navodi da je HDZ već prije nekoliko mjeseci Oreškovića upitao bi li preuzeo dužnost premijera, kako je to hrvatskim medijima izjavio čelnik stranke Most Božo Petrov. "Time su se potvrdile tri slutnje: prvo, HDZ se već prethodno pripremao za moguću koaliciju s Mostom; drugo, interna hijerarhija u koaliciji HDZ-Most je već vidljiva; treće, Orešković je u biti HDZ-ov čovjek i nije nestranački kandidat", piše Der Standard. List dalje piše da će Oreškoviću biti ograničeno polje djelovanja jer ono ovisi o konsenzusu unutar koalicije, a ta koalicija se sastoji od deset stranaka i od dva predstavnika manjina. "Unutar koalicije je, međutim, sasvim jasno tko vodi glavnu riječ. To je i dalje najbolje organizirana i umrežena stranka u državi, hrvatski demokršćani (HDZ). Nikome drugom inače stanovništvo ne bi tako brzo oprostilo korupcijske skandale koji leže samo koju godinu unazad, i nitko drugi ne može tako divlje potući sve oko sebe kao HDZ", navodi Der Standard.

Taj austrijski list se dalje osvrće i na stranku Most koju predvodi gradonačelnik Metkovića. "Ono čega se Most sada treba najviše plašiti je da će ga snaći tipična sudbina treće političke snage u Hrvatskoj. Hrvatski birači već godinama tragaju za trećom opcijom, podalje od dviju velikih stranaka", piše Der Standard podsjećajući pritom na Laburiste, zatim na ORaH (Održivi razvoj Hrvatske - zeleni), kao i na "Živi zid" Ivana Vilibora Sinčića koji je na posljednjim predsjedničkim izborima dobio više od 16 posto glasova. Sve te stranke su nakon određenog vremena izgubile na političkoj snazi. Stoga bi, a i zato što je Most već prekršio neka od izbornih obećanja, birači svoj glas ponovno mogli dati nekoj sasvim novoj stranci, ističe Der Standard i dodaje: "Konačni test izdržljivosti će, međutim, biti europsko usmjerenje te stranke. Ukoliko se odluče postati dio Europske pučke stranke, a neki stručnjaci polaze od toga, onda će im teško biti održati poziciju trećeg tabora i ne važiti kao neka vrsta 'HDZ-a light', za što ih njihovi politički protivnici već duže vremena drže."