Hoće li lokalni izbori u Hrvatskoj biti čisti?

Vlada je za 17. svibnja raspisla lokalne izbore. Politički bloger Marko Rakar stavio je na uvid medijima istraživanje o biračkim spiskovima iz kojega je vidljiva mogućnost manipulacije glasovima. U Vinjanima Donjim kod Imotskog, primjerice, na četiri kućna broja ima gotovo dvije tisuće birača!

Problematično Dalmatinsko zaleđe i granica s BiH

Makarska, Knin, Vodice, Benkovac, Obrovac, mjesta u zadarskom zaleđu, Imotski i područja uz južnu granicu s Bosnom i Hercegovinom, gradovi su i sela u kojima su Marko Rakar i blogeri s pollitika.com-a uočili najveću razliku između građana, koji tu žive, i onih koji imaju fiktivna prebivališta, a na temelju čega ostvaruju socijalna i ina prava, među kojima je i pravo na sudjelovanje na izborima. Popisi birača već se godinama smatraju jednim od temeljnih problema u izbornom procesu, a Hrvatska je jedina država na svijetu koja ima veći broj glasača od sveukupnog broja građana. Jer, popisi stanovništva pokazuju kako će na sljedećim izborima pravo glasa imati 4.478.386 birača, dok u Hrvatskoj živi 4.437.360 stanovnika. „Javna je tajna da se biračkim popisima manipulira već gotovo dva desetljeća, a sve kako bi se osigurala prevlast točno određene političke grupacije na izborima.“, tvrdi Rakar.

Javna tajna

Lažne prijave prebivališta javna su tajna. Ali su građani, kao primjerice Ante Ivić iz Imotskog, svjesni kako takvo što ne bi bilo moguće bez politike. „Njih je jednostavno neko pripremio – dođite, morate jer izgubit ćete neka prava, što je sasvim pogrešno.“, kaže Ivić. Nije tajna kako su mnogi fiktivnim prebivalištima željeli doći do hrvatskog državljanstva, baš kao što nije tajna da se birače autobusima iz Bosne i Hercegovine te Srbije dovozi na izbore. Zbog toga Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Srbija moraju zajedno djelovati, smatra Dragan Zelić iz nevladine udruge GONG, "Građani organizirano nadgledaju glasanje". „Tri zemlje moraju sjesti i međudržavnim sporazumom riješiti ovaj problem. Dakle, razmijeniti podatke i reći ljudima o čemu se radi – reći da ne mogu imati dva prebivališta.“

Na popisima 4 i pol, u stvarnosti 3 i pol milijuna birača

GONG je, inače, 2005. radio simulaciju stvarnog broja birača i ustanovio da kada se s popisa skinu maloljetnici te umrli, Hrvatska ima oko tri i pol milijuna glasača. Rakar podsjeća kako za razliku od parlamentarnih izbora, gdje se ti glasovi koriste da bi potencirali rezultate određene političke grupacije u parlamentu, u slučaju lokalnih izbora oni trajno narušavaju volju birača budući da udio birača na biračkim popisima, koji ne obitavaju na području neke jedinice lokalne uprave ili samouprave, do te mjere mijenja odnose da političku volju stvarnih stanovnika nije moguće iskazati. "Ispravni i vjerodostojni birački popisi temelj su poštenog izbornog procesa, a samo pošteno izabrana vlast ima legitimitet upravljanja. Ovo je jedinstvena prilika da ispravimo grube pogreške u biračkim popisima i napokon dobijemo vlast koju već godinama biramo.", poručuje Rakar i poziva građane da o uočenim nepravilnostima izvijeste javnost preko njihovog bloga, a pripremili su i obrasce za one koji žele sve prekršaje, pa i nezakonitosti, prijaviti nadležnim tijelima. Na internetskoj adresi popisbiraca.pollitika.com svatko može pogledati koliko je u njegovoj ulici ili na kućnom broju prijavljeno birača i sam se uvjeriti koliko je taj popis realan.

„Sve je zakuhao Ustavni sud, kada je ukinuo odredbu da se prijava prebivališta može ostvariti uz dokaz o vlasništvu određene nekretnine ili pak ugovorom o zakupu.“, izjavio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić. Tvrdi i kako je od ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka zatražio istragu cijelog slučaja. No, zaključimo riječima Marka Rakara, koji je pokrenuo cijeli projekt istrage lažnih biračkih popisa, „nije realno očekivati da će ljudi koji su na vlast izabrani uz pomoć fiktivno prijavljenih birača biti zainteresirani uvesti reda u biračke popise.“

Autor: Gordana Simonović

Odg. urednica: Snježana Kobešćak