Hoće li se Njemačka ispričati Turskoj?

Turskoj vladi trebala su dva dana kako bi reagirala na vijest o navodnom špijuniranju od strane njemačke obavještajne službe u inozemstvu. Potom je ministar vanjskih poslova u Ankari u ponedjeljak (18.08.2014.) jasno stavio do znanja njemačkom veleposlaniku Eberhardu Pohlu da je špijuniranje neprihvatljivo i da mora prestati.

Ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je u svom prvom javnom obraćanju po ovom pitanju, izjavio kako je ponašanje Nijemaca "neoprostivo". „Postoje principi u međusobnim odnosima koje se treba uvijek poštivati. Njemačka je Turskoj dužna objašnjenje“, izjavio je on. Davutoglu, jedan od kandidata za mjesto premijera zemlje kada Erdogan bude imenovan za novog predsjednika, namjerava još tijekom dana se sastati sa svojim njemačkim kolegom Frank-Walterom Steinmeierom i s njime razgovarati o ovoj temi.

"Narušeno povjerenje"

Međutim, „Ankara nije želi dolijevati ulje na vatru“, kako su za list "Cumhuriyet" izjavili predstavnici turske vlade. To što Nijemci prisluškuju svog NATO partnera (Tursku) dobre poznavatelje prilika ne predstavlja iznenađenja.„Države se međusobno špijuniraju, to je tako“, rekao je bivši povjerenik Ministarstva vanjskih poslova Ali Tuygan.

„Pa ipak, ova afera će ostaviti posljedice na njemačko-turske odnose“, kaže Onur Öymen, bivši turski veleposlanik u Njemačkoj. "Povjerenje je narušeno i to će imati posljedice na stupanj međusobne suradnje i podrške", izjavio je Öymen za Deutsche Welle. On je podsjetio na lošu atmosferu u odnosima između Berlina i Washingtona poslije izbijanja NSA afere i prisluškivanja telefona Angele Merkel. "Sada bi do sličnih problema moglo doći i između Turske i Njemačke", rekao je on.

Nije prvi put

Ovo nije prvi put da se špijuniranjem pogoršava politička klima između dvije zemlje. Krajem 2002. su zastupnici njemačkih političkih zaklada morali odgovarati pred sudom u Ankari. Državno tužiteljstvo ih je teretilo da su željeli destabilizirati Tursku. Taj proces se završio oslobađajućom presudom.

S druge strane pak, i turski špijuni su u prošlosti u Njemačkoj podigli mnogo prašine. Godine 1990. je 15 navodnih špijuna turske tajne službe MIT moralo napustiti Njemačku jer su prijetili oporbi. Deset godina kasnije je sedam novih agenata MIT-a proglašeno nepoželjnim osobama u Njemačkoj.

"Višestruke veze"

Od ove afere Nihat Ali Özcan iz Instituta Tepav u Ankari očekuje, imajući u vidu dosadašnja iskustva, diplomatski sukob, no koji će biti prevaziđen te će se uska suradnja između Njemačke i Turske nastaviti. "Veze su toliko višestruke da to neće izazvati neku ozbiljnu krizu", rekao je Özcan za Deutsche Welle. On je uputio i na gospodarsku, kulturnu i socijalnu povezanost dviju zemalja. Obje strane su znale da se države međusobno špijuniraju u "onoj mjeri u kojoj im to dozvoljavaju njihove financijske i tehničke mogućnosti".

Bivši veleposlanik Öymen smatra da bi službena isprika Njemačke Turskoj mogla pomoći kako bi se umanjila šteta. "Postoje i drugi načini da se riješe problemi – i bez špijuniranja: razgovorima“, kaže on. Özcan je uvjeren da bi isprika bila vrlo učinkovita. „Međutim, ne vjerujem da će do nje doći“, kaže on.