Hrana poskupljuje zbog špekulanata

Pšenica, kukuruz, kava i kakao za pojedince ”zlata vrijede”. Burzovni špekulanti i banke u posljednje vrijeme ne trguju više samo virtualno vrijednosnim papirima ovih sirovina, već zaista otkupljuju njihove zalihe. Kada im zbog manjka ponude na svjetskom tržištu poraste vrijednost, špekulanti i banke koriste krizu i svoje zalihe prodaju po mnogo većim cijenama. Takav potez nedavno je povukao londonski Armajaro fond koji je za 780 milijuna eura odjednom otkupio 241.000 tona kakaa. Kakao je dostigao najveću cijenu u posljednjih 30 godina. Prvi čovjek Armajaro fonda Anthony Word, kojeg sada zovu ”Čokoladni prst”, objašnjava: ”Mi smo se specijalizirali na kakao. Zaposlili smo stalnog meteorologa koji detaljno prati godišnja doba i sva kretanja u šumama i plantažama na kojima raste kakao. To je vrlo važno, jer kada bi neočekivano došlo do mraza ili pretjeranih vrućina, izgubili bismo 10% našeg profita”.

Zbog jedne oklade na burzi, ispašta cijelo čovječanstvo

Armajaro fond posjeduje 7% ukupne godišnje berbe kakaa u svijetu. Svojom zalihom ove sirovine, može proizvesti pet milijardi tabli čokolada. Bude li sljedeće berba kakaa loša, Armajaro će odrediti njegovu cijenu na tržištu i prodajom svojih zaliha ostvariti ogroman profit. Thilo Bode iz njemačke Centrale za zaštitu potrošača potvrđuje legalnost ovakvog poslovanja. Ocjenjuje, međutim, da zbog toga najviše ispaštaju potrošači i da se protiv takvog načina poslovanja treba boriti. ”To mora biti riješeno u okviru regulacije svjetskog financijskog tržišta. Amerika s predsjednikom Obamom na čelu je već učinila nekoliko koraka po tom pitanju, Europljani još pregovaraju. To se mora što prije regulirati, jer nije ispravno da zbog nekoliko oklada na burzi, ispašta cijelo čovječanstvo.”

Siromašni najviše troše na hranu

U Njemačkoj je u srpnju zabilježena inflacija od 1,2 posto. Stručnjaci predviđaju da će do rujna poskupiti čak jedna petina svih živežnih namirnica. I pored najavljenog poskupljenja, Njemačka će i dalje ostati zemlja s najnižim cijenama prehrambenih proizvoda u odnosu na druge europske zemlje. ”Nijemci za kupovinu životnih namirnica mjesečno potroše tek 15% od svojih ukupnih mjesečnih prihoda. Poskupljenje nas neće odvesti u propast. Značajne posljedice osjetit će stanovnici nerazvijenih i siromašnijih zemalja koji su, prema statistici, za kupovinu namirnica mjesečno prisiljeni izdvojiti i do 80% svog mjesečnog budžeta”, zaključuje Thilo Bode.

Prema posljednjim ispitivanjima, broj ljudi u svijetu koji su pogođeni glađu u 2008. godini povećan je za stotinu milijuna.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: N.Kreizer