Hrvatska: krizno stanje zbog plina

Premijer Ivo Sanader okupio je sve koji imaju izravne veze s krizom – nadležna ministarstva i prve ljude INE, Plinacroa i HEP-a te objavio: „Razloga za paniku nema, za ozbiljnost ima.“ Čuo se i odgovor na pitanje ima li Hrvatska dovoljno plina: „Da danas ništa ne radimo plina imamo za tri tjedna.“ Potrebe za plinom trenutno se zadovoljavaju iz vlastite proizvodnje i podzemnog skladišta Okoli u kojem je oko 370 milijuna prostornih metara plina, od čega oko 40 milijuna kubika pripada Sloveniji, objasnio je Sanader.

Iako su se mnogi začudili što je jedini spremnik za trećinu ispražnjen, ministar gospodarstva Damir Polančec ističe: „Mi smo u ogrijevnu sezonu, dakle u deveti mjesec 2008. godine ušli s maksimalno popunjenim podzemnim skladištem plina.“ No, praktično na početku hladne zime zbog stranog dobavljača koji osigurava 40 posto potreba zemlje Hrvatska plina za industriju nema.

Stavljanje distributera pod kontrolu

Vladina odluka očito je bila potrebna zbog četrdesetak distributera. „To će omogućiti da se distributeri stave pod kontrolu, jer oni nisu slijedili upute koje je ovih izdala INA, nego se ponašalo, rekao bih, neodgovarajuće u ovome trenutku“, naglasio je premijer. To se u prvom redu odnosi na zahtjev da se reducira isporuka industrijskim potrošačima, kako bi zaštićeni potrošači – kućanstva, bolnice, škole, vrtići i druge ustanove – što manje osjetili krizu. No i njih se poziva na racionalno korištenje.

Ne bi trebalo biti problema s grijanjem

I bez vladine odluke o kriznom stanju onima koji su izravno uključeni na transportni sustav praktično je zavrnuta slavina. Njih je 67, a dva najveća su kutinska petrokemija koja je na sreću svih do kraja mjeseca u remontu. Hep je još do ponedjeljka trošio 96 tisuća kubnih metara na sat. „Zbog ove krize na zahtjev Plinacroa došlo je do oštre redukcije i sada HEP koristi 16.000 m³/h“, Istaknuo je predsjednik uprave HEP-a Ivan Mravak. Posegnulo se za loživim uljem, tako da problema s grijanjem u tri grada ne bi trebalo biti. „Na području grada Zagreba u našim rezervoarima imamo dovoljno lož ulja za 40 dana ovakve situacije, na području Osijeka 100 dana, a u Sisku 50 dana“, objašnjava Mravak i tvrdi da se to ne bi trebalo odraziti na cijenu grijanja.

Tu valja oprezno dodati: barem za sada.

Tko će platiti cijenu?

INA treba potražiti plin u europskim zemljama koje su se malo bolje pripremile za nastalu situaciju i u svojim skladištima imaju viška. Od talijanskog će se Enija zatražiti da dopusti Hrvatskoj veću eksploataciju s jadranskih crpilišta, a prema svemu sudeći posegnut će se za interventnim uvozom – izgledne su zemlje sa sjevera Afrike.

„Tko će platiti cijenu? INA, naravno“, izjavljuje Sanader. I opet dodatak - za sada.