I kineski „Put svile“ vodi preko – Hong Konga

Od odlaska Britanaca iz Hong Konga 1997. i dogovora o „posebnoj upravnoj zoni" koja će potrajati „najmanje još 50 godina", mnogo toga se promijenilo i u gospodarstvu Narodne Republike Kine. Ona se u posljednja četiri desetljeća uspela do drugog po veličini gospodarstva svijeta i integralnog dijela svjetske privrede.

Ali treba odmah reći: to je i postala uvelike zahvaljujući upravo Hong Kongu i njegovom liberalnom tržištu kapitala kojem su investitori iz svijeta mogli vjerovati. Jer NR Kinu još uvijek čekaju velike reforme kako bi i ona stekla barem slično povjerenje ulagača kao što je to slučaj s Hong Kongom. Samo jedan podatak: institut The Herigage Foundation iz Washingtona Hong Kong smješta na prvo mjesto kao najslobodniju gospodarsku zonu svijeta – NR Kina je na tom popisu na 100. mjestu. Zato je Kini od životne potrebe Hong Kong – još uvijek.

I to makar je odnos između Hong Konga bio prepun trzavica i prije nego što su se zaredali sada već masovni prosvjedi građana tog grada: na posljednjem je navodno bilo preko milijun ljudi na ulicama. Sa druge strane, mnogi kineski dužnosnici iz Kine Hong Kong smatraju „razmaženim i neodgojenim derištem" koji je zaslužilo biti „dovedeno u red".

„Zlatna koka" - Pekinga

Ali oštro provođenje želja Pekinga bi ugrozilo stabilnost Kine više nego što to može ugroziti svi prosvjedi koji se održavaju u Hong Kongu. Jer investitori očito još uvijek više vjeruju uredbama i pravilima Hong Konga nego NR Kine. Zatvoriti taj priliv kapitala je Pekingu opasno, osobito u ovim trenucima.

Nakon spora i američkog poziva na bojkot kineskog telekomunikacijskog diva Huawei je i Pekingu postalo jasno u kojoj mjeri je ovisan i o tehnologiji i o kapitalu iz inozemstva. Zato se od kineskih tvrtki traži da smanje tu ovisnost, a tu put opet vodi – preko Hong Konga.

Ulaganja same NR Kine u Hong Kong iznose oko 620 milijardi dolara, to je 70% više nego čitav BDP tog grada. Od deset najvećih emisija dionica na burzi Hong Konga od 1986., devet od tih kompanija su one iz NR Kine. Oko polovine tvrtki izlistanih na burzi Hong Konga su kineske tvrtke, među njima je i 50 najvećih državnih tvrtki NR Kine. Preko tržišta kapitala tog grada su kineske tvrtke samo 2017. došle do preko 110 milijardi dolara, kako prodajom dionica, tako pozajmicama. Gotovo 60% kineskih investicija u inozemstvo ide preko Hong Konga – između ostalog od tamo vodi i prestižni projekt kineskog predsjednika Xi Jinpinga, novi „Put svile".

Kini treba novac, jer je i tamo očito završeno doba kad je BDP rastao i dvocifrenim postotkom. I kineska industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji su u srpnju čak pali, a to su za Peking najvažniji gospodarski pokazatelji.

Lančana reakcija za čitavu regiju

Jer čak nije sve niti u novcu i kapitalu Hong Konga: još u doba britanske uprave je NR Kina u zaleđu tog grada krenula u stvaranje golemih slobodnih industrijskih zona koje su danas prerasle u Greater Bay Area. Osim Hong Konga i Macaoa tu spada i devet velikih gradova provincije Guangdong i tu živi 70 milijuna ljudi – a tamošnje gospodarstvo je „teško" oko jedan bilijun i 500 milijardi dolara. Sudbina Hong Konga je tijesno povezana sa sudbinom čitavog tog područja.

Peking zapravo još od odlaska Britanaca iz Hong Konga i uvođenja načela „jedna država, dva sustava", pokušava i drugdje u Kini stvoriti gospodarska središta koja bi se mogla nadmetati sa Hong Kongom. To počinje već kod brodskog prometa gdje luka Hong Konga već odavno nije najvažnija za izvoz Kine, ali i kada je riječ o tržištu kapitala. I ovog srpnja je skupina od 25 tvrtki na burzi u Šangaju zajednički nastupila kao Science and Technology Innovation Bord (STAR) u nadi da će tako, zajedničkim snagama lakše naći investitore u tehnologije budućnosti.

Bez obzira na razmjerno dobar odaziv, stranim ulagačima je Hong Kong mnogo draži. Tamo još iz kolonijalnog doba postoji Hong Kong Monetary Authority – zapravo tamošnja središnja banka, ali koja ima i široke ovlasti u tržište vrijednosnicama. A isto tako je duga tradicija da je to nadzorno tijelo pošteno, napredno i pouzdano: investitori se ne moraju bojati da će „preko noći" biti uveden neki zakon koji bi ugrozio njihove uloge ili spriječio da iznesu kapital kojeg su tamo položili. NR Kina jest postala gospodarska velesila – ali njena birokracija i politički sustav su još uvijek veoma socijalistički.

Kako izaći iz ove situacije?

Zato i jesu u Hong Kongu predstavništva više od 1500 međunarodnih kompanija koji posluju sa NR Kinom, a 60% stranih ulaganja u Kinu teče preko Hong Konga. Bez obzira koliko Peking taj lučki grad smatra „razmaženim derištem", tako je i njemu jasno kako za njega ipak trebaju ostati vrijediti posebna pravila.

Nakon svih ovih prosvjeda i sve većih napetosti u kojem se već šalju i tenkovi na granicu grada, zato ostaje najveće pitanje – kako da se problem riješi, a da ipak svi „sačuvaju obraz". Tim više što i zahtjevi prosvjednika postaju sve veći: osim slobodnih izbora i prava na vlastitu upravu sad traže i neovisnu istragu protiv pripadnika kineske policije koji su u proteklim tjednima nasilno pokušali slomiti prosvjede. Ali već i postojeća napetost nije po volji stranih investitora, tako da je i Pekingu jasno da nešto mora učiniti – što prije.