I Latvija se ograđuje

Cao Viet Nguyen, rođen u Vijetnamu, već deset godina živi kao umjetnik i crtač stripova u glavnom gradu Latvije, Rigi. Iz njegovog pera potječu između ostalog ilustracije latvijskog nacionalnog epa "Lāčplēsis". No, zadnjih mjeseci Cao gotovo da više nema vremena za crtanje. Njegova svakodnevica je, naime, ispunjena zahtjevima za azil, sudskim procesima i saslušanjima. Mladi Vijetnamac stalno putuje između Rige i pograničnih gradića kako bi po nalogu latvijskih vlasti prevodio u komunikaciji između države i migranata iz njegove domovine.

Prema službenim navodima, sve više Vijetnamaca ilegalno prelazi latvijsku granicu. Iz zemlje udaljene preko 11.000 kilometara oni dolaze preko Rusije i Europe. Nakon što pješice prijeđu latvijsku granicu, često ih uhvate pripadnici granične policije. Mnogi od njih tada podnesu zahtjev za azil u Latviji koja je članica EU-a. Ali kako se Vijetnam vodi kao zemlja sigurnog porijekla, gotovo svi njihovi zahtjevi bivaju odbijeni.

300 izbjeglica dovoljno za paniku

U ovoj godini je registrirano 300 Vijetnamaca koji su ilegalno ušli u Latviju. To je ništa u usporedbi s brojem izbjeglica s kojim se ovih dana suočavaju druge zemlje u Europi, ali unatoč tome se oni u latvijskoj politici predstavljaju kao ozbiljan problem.

"Do prije nekoliko godina još uopće nije bilo ilegalnih useljenika iz Vijetnama. Zato je ovo za nas potpuno nova situacija", kaže Mariks Petrusins iz latvijske granične policije. Vijetnamci u Latviju sada dolaze uz pomoć organiziranih bandi krijumčara ljudi koje se sastoje i od ruskih i od latvijskih državljana. "Za Vijetnamce je, međutim, Latvija samo tranzitna zemlja", objašnjava Cao Viet Nguyen. Oni, priča nam dalje, uglavnom žele dalje u Poljsku ili Njemačku jer tamo postoje vijetnamske zajednice. "Većina ih dolazi iz ruralnih krajeva. Uzeli su kredite i založili kuće da bi mogli platiti krijumčare ljudi", kaže.

Ali Latvijci imaju problema već i s ovim relativno malim brojem izbjeglica. Jedini postojeći prihvatni centar u Latviji ima 100 mjesta. "Za građane europskih zemalja koji su sada izloženi velikom valu izbjeglica te brojke se čine potpuno neproblematičnima. Ali Latvijci to vide drukčije", ukazuje latvijski novinar Maris Zanders: "Mi smo jako dugo živjeli u uvjerenju da smo daleko od migrantskih ruta i da naša granična policija ima tek formalnu funkciju. Cijela infrastruktura je predviđena za možda 50 tražitelja azila. Ako umjesto toga dođe 300 ljudi, to ovdje već izazove blagu paniku."

"Mentalitet žrtve"

Tjednima je vlada u Rigi raspravljala o tome je li Latvija spremna prihvatiti 776 tražitelja azila koliko bi trebala dobiti po predviđenoj EU-kvoti - iz drugih zemlja članica. U latvijskom društvu dominira negativno raspoloženje prema izbjeglicama. Latvijska sociologinja Aija Lulle govori o svojevrsnom "mentalitetu žrtve" koji vlada među njezinim sunarodnjacima. Ona podsjeća na činjenicu da se za vrijeme Sovjetskog Saveza stotine tisuća ljudi iz drugih krajeva SSSR-a doselilo u Latviju a da pritom latvijsko stanovništvo te migracijske procese uopće nije moglo kontrolirati. Osim toga, napominje, Latvijci su u dodir s doseljenicama s Bliskog istoka i Afrike do sada samo dolazili u dodir - preko televizije.

Žičana ograda na granici s Rusijom

Latvija i Estonija žele sada dodatno osigurati svoju granicu s Rusijom. Latvija planira podizanje 90 kilometara duge ograde na ukupno 270 kilometara dugoj granici. I susjedna Estonija svoju granicu prema istoku želi "pojačati" modernim sustavima za nadzor i ogradom.

Latvijski ministar unutarnjih poslova Rihars Kozlovskih tvrdi da će ove mjere suzbiti ilegalnu imigraciju. Prema navodima latvijske granične policije je jače osiguranje ove granice u planu već više godina - s ozbirom da se radi o vanjskoj granici EU-a i NATO-a.

U kontekstu ukrajinske krize je početkom 2015. godine tadašnji latvijski ministar obrane Raimonds Vejonis upozorio da je infrastruktura na ovoj granici katastrofalna. Kao i u Ukrajini bi i ovdje, rekao je tada, u Latviju mogli neprimjećeno ući "mali zeleni". Granični pojas širok samo šest metara prolazi preko šuma i močvara. Nedavno su ga novinari latvijske javne televizije više puta tajno prešli a da ih nitko nije otkrio i to snimili. Zbog toga Latvijci vjeruju da je broj ilegalnih migranata veći nego što je poznato. Ostaje, naravno, pitanje hoće li planirana ograda s kamerama i senzorima uspjeti zaustaviti nekoga tko je prešao već 11.000 kilometara - nadomak samog cilja.