I Njemačka ima svoj "Piranski zaljev"

Temeljna promjena energetskog krajobraza Njemačke u punom je zamahu. Svuda se grade postrojenja za proizvodnju održive električne energije kao nadomjestak za energiju koja bi inače nedostajala nakon politički dogovorenog isključenja njemačkih nuklearnih elektrana za 10 godina. U ovom procesu važnu ulogu igraju i vjetrenjače za dobivanje električne energije koje se pojačano grade i u tzv. offshore parkovima, dakle na otvorenom moru. Jedan takav park upravo nastaje ispred njemačke sjevernomorske obale nedaleko od otoka Borkuma.

Gdje je granica?

No financijer ovog parka od 30 vjetrenjača, njemačka energetska kompanija EWE, uskoro bi se mogao naći u neobranom grožđu. Naime područje na kojem je planirano podizanje vjetrenjača pod nazivom Riffgat nalazi se dobrim dijelom u vodama za koje se još uvijek pouzdano ne može reći kojoj zemlji pripadaju: Njemačkoj ili susjednoj Nizozemskoj. Granica u području ušća rijeke Ems nije do dan danas u potpunosti riješena. Doduše na snazi je tzv. "Ems-Dollart" ugovor iz 1960. no njime su definirana samo neka pitanja vezana uz plovidbu i eksploataciju ruda koje bi trebale biti riješene "u duhu dobrosusjedskih odnosa".

No u osnovnim pitanjima tijeka granice obje strane su zadržale pravo na svoju interpretaciju. Tako po njemačkom tumačenju granice protiče mnogo zapadnije uz samu kopnenu granicu Nizozemske. Nizozemska pak granicu vidi na sredini ušća tj. zaljeva. Slična je situacija i prema otvorenom moru ispred njemačkog otoka Borkuma ali i zapadnofrizijskih otoka koji pripadaju Nizozemskoj. S međunarodno - pravnog gledišta je granice nedefinirana.

Povijesno pitanje

Nedefinirana granica između nizozemske provincije Groningen i njemačke savezne pokrajine Donja Saska (Niedersachsen) plod je višestoljetnih previranja oko povijesnog područja Istočne Frizije koja se danas nalazi u Njemačkoj. Nizozemska je nakon Drugog svjetskog rata pokušala u ime reparacija anektirati čitavo područje Istočne Frizije ali joj to Visoko savezničko povjerenstvo, koje je upravljalo zaposjednutom Zapadnom Njemačkom do 1955., nije odobrilo.

Odnosi između Njemačke i Nizozemske su u međuvremenu dobri tako da se, obzirom da je najvažnije pitanje, pitanje plovidbe i pristupa lukama u ušću Emsa riješeno, nitko previše ne brine oko točnog tijeka granice ispred ušća. No početkom gradnje offshore parka vjetrenjača sredinom lipnja postavljeno je i pitanje tko je zapravo odgovoran za izdavanje potrebnih dozvola. Odgovorni u EWE-u se pozivaju na građevinske dozvole koje je izdala Njemačka tj. savezna pokrajina Donja Saska. No prema nizozemskom tumačenju granice, za izdavanje dozvole za gradnju 40 posto vjetrenjača je nadležna Nizozemska.

Neobični manevri

Iako se iz Den Haaga zasad nitko nije javio, lokalni tisak izvješćuje o "neobičnim" manevrima nizozemske obalne straže u blizini gradilišta na otvorenom moru. Tako "Nord-West Zeitung" piše o "demonstrativnom približavanju" nizozemskih plovila. Njemačko ministarstvo vanjskih je u internetskom izdanju tjednika "Der Spiegel" poručilo da se po pitanju tijeka granice vode "intenzivni razgovori" s nizozemskom stranom te da su "obje strane" zainteresirane za sređivanje situacije.

Za EWE premještanje onog dijela parka koji je navodno u nizozemskim teritorijalnim vodama "ne dolazi u obzir" jer je položaj svake vjetrenjače detaljno određen geološkim ispitivanjima. Nemalu ulogu oko položaja igra i činjenica da je to područje već očišćeno od zaostataka iz Drugog svjetskog rata, tj. neeksplodiranih savezničkih bombi. Za raščišćavanje nekih drugih pitanja iz prošlosti će se očito pričekati. Ili će sve biti zaboravljeno, kako je to definirano posljednjim ugovorom o granici, "u duhu dobrosusjedskih odnosa".