Ide li izvoz kazetnih bombi za Ukrajinu preko Njemačke?

U lipnju nam je jedan ukrajinski vojnik u Marjinki pokazao artiljerijske granate za haubice – zapravo kazetne bombe. Ruske trupe su bile udaljene deset kilometara. Ukrajinske trupe ispaljuju ove granateiza neprijateljskih linija. Granate se u zraku rasprše u niz manjih bombi na površinu od tisuću kvadratnih metara.

„Neprijatelj se jako boji kazetnih bombi“, kaže vojnik Vasil. „Rusi su došli kod nas, u našu kuću, na našu zemlju. I pucaju na nas svime što imaju. Zašto da ne uzvratimo?”, dodaje vojnik Mikailo koji opslužuje haubicu.

Sjedinjene Američke Države isporučuju Ukrajini kazetne bombe tipa "M864" i "M483A1". Ali prema magazinu „Panorama" Prvog programa njemačke televizije (ARD) i reportažnoj emisiji „Steuerung F" (STRG_F)  Sjevernonjemačke televizije (NDR) ta streljivo stiže iz američke baze u Njemačkoj i transportira se njemačkim autocestama.

Nesagledive posljedice za civile

Takozvano podstreljivo koja se nalazi u tijelu granate ima brutalno djelovanje na civile. Posebno su opasni neeksplodirani dijelovi. Oni ubijaju pri svakom kontaktu i nakon rata. Handicap International iznosi podatke da je od šezdesetih godina prošlog stoljeća do 2022. širom svijeta ovako ubijeno 25.000 civila. Pretpostavlja se da je stvarna brojka dvostruko veća.

Godine 2008. je tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier označio Konvenciju iz Osla koju je potpisalo 112 zemalja kao „miljokaz". Njemačka se aktivno založila za zabranu kazetnog streljiva. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova navodi da je godine 2020. Njemačka dala 48,8 milijuna eura za čišćenje mina i pomoć žrtvama. Na stranici ministarstva se navodi: „Njemačka kao jedan od najvećih i najpouzdanijih financijera u svijetu ostaje dostojna svoje uloge u sprovođenju Sporazuma iz Osla“.

Izgleda da se taj stav mijenja pod dojmom ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajina zahtijeva kazetne bombe od svojih partnera kako bi nadoknadila nedostatak klasičnog streljiva i ljudstva. Washington je neko vrijeme oklijevao, pa je ipak počeo slati kazetne bombe u Ukrajinu, pozivajući se na to da i Rusi masovno upotrebljavaju isto oružje.

Prema riječima jednog glasnogovornika ukrajinske vojske Ukrajina Američkim  Državama da će odgovorno upotrebljavati kazetne bombe: „Za razliku od Ruske Federacije, ukrajinske oružane snage upotrebljavaju kazetne bombe u okviru međunarodno priznatih ukrajinskih granica, uz striktno pridržavanje međunarodnog humanitarnog prava i isključivo za uništavanje ruskih vojnih ciljeva, koji se nalaze izvan gusto naseljenih područja, kako bismo izbjegli posljedice za civilno stanovništvo".

Nepotpisani sporazum

SAD, Rusija i Ukrajina ionako nisu potpisale sporazum o kazetnom streljivu. Ali Njemačka jest. Očito je do kazetnog streljiva koju SAD od 2023. isporučuje Ukrajini bio uskladišten u bazi Miesau u njemačkoj saveznoj pokrajini Porajnje-Falačka, te da je transportiran preko Njemačke i Poljske do Ukrajine.

To bi moglo predstavljati kršenje Konvencije iz Osla, ali i njemačkog Zakona o kontroli ratnog naoružanja. U Konvenciji iz Osla se kaže: „Svaka država potpisnica …uložit će sve napore da države koje nisu potpisnice Sporazuma odvrati od upotrebe kazetnog streljiva".

Sporazum iz Osla neodređen

Nije poznato da je Njemačka uložila ovakav napor u vezi s američkim isporukama kazetnog streljiva Ukrajini.  Ali Sporazum nije konkretan u određivanju tih „napora“. Međutim, Njemačka je svoje obaveze iz Osla 2009. pretočila u Zakon o kontroli ratnog naoružanja. A Zakon je konkretniji jer za kazetne bombe zabranjuje „uvoz, izvoz ili transport njemačkim teritorijem".

Pravna služba Bundestaga je u kolovozu 2023. preispitala pravne posljedice Zakona na američke isporuke njemačkom teritorijem i došla do zaključka da je „u pogledu transporta kazetnog streljiva njemačkim teritorijem“ relevantna zabrana izrečena Zakonom o ratnom naoružanju.

U istom vještačenju se navodi da je upitno bi li američka strana uopće obavijestila Njemačku o tim transportima,s obzirom na to da, isto kao Rusija ni Ukrajina nije potpisnica sporazuma.

„Nema odgovarajućih saznanja“

Njemačka Vlada zaista tvrdi da ne zna. Ministar obrane Boris Pistorius kaže njemačkim novinarima da nema saznanja o skladištenju i transportu američkih kazetnih bombi na njemačkom teritoriju: „Dakle, prvo, ne znam to, odakle se isporučuje, i drugo, ne bih komentirao". Njemačka zastupnica Saveza Sahra Wagenknecht ( Bündnis Sahra Wagenknecht, BSW) Sevim Dagdelen je Vladi postavila pitanje u vezi s američkim kazetnim bombama na njemačkom tlu i dobila odgovor: „Savezna Vlada nema odgovarajuća saznanja u vezi s postavljenim pitanjem".

Međutim, sada se sumnja u ovakav odgovor. Istim njemačkim novinarima je jedan glasnogovornik američke vojske, zadužen za Europu i Afriku potvrdio da su kazetne bombe uskladištene u američkoj bazi Miesau u Njemačkoj i da američka vojska koordinira sve transporte municije s njemačkom stranom, pa tako i transport kazetnog streljiva M864 i M483A1.

Nejasno je ima li njemačka vojska na osnovu toga ima saznanja o transportu kazetnih bombi. Ministarstvo obrane tvrdi da se prilikom koordinacije dobiva „gruba klasifikacija“ iz koje se ne može zaključiti o kojoj je vrsti streljiva riječ. Američki glasnogovornik tvrdi suprotno – njemački koordinacijski centar dobiva dokumentaciju o sadržaju transporta. Savim Dagdelan o tome kaže: „Očito Njemačka vlada ne ispunjava obveze iz Sporazuma iz Osla o zabrani kazetnog streljiva u Njemačkoj".

Nevladine organizacije uznemirene

Međunarodna Koalicija kazetno streljivo (Cluster Munition Coalition), savez nevladinih organizacija, udruga i inicijativa koji se bori za zabranu kazetnih bombi objašnjava da bi se transporti kazetnih bombi kroz Njemačku mogao protumačiti kao prekršaj Konvencije. Organizacija je navela da se nada da Njemačka neće dopustiti transport kazetnih bombi preko svog teritorija jer je Berlin uvjereni zagovornik Konvencije iz Osla, pa onda mora i ispunjavati obveze koje su preuzete.

Lisa Maria Hagen, Mariam Noori und John Goetz (ARD)