"Igra prijestolja" na briselski način
16. srpnja 2024
"Igra prijestolja" u EU-u - tako mnogi pregovarači trenutno nazivaju borbu za vlast za idućih pet godina. Ovih dana ta borba doživljava svoj vrhunac. Novokonstituirani parlament danas počinje s izborom vlastitog vodstva. Još jedan mandat za Robertu Metsolu smatra se sigurnim.
Iz Njemačke je riječ o kandidatu ili kandidatici za jedno od 14 potpredsjedničkih mjesta uključuju političarku Kršćansko-demokratske unije Sabine Verheyen i ponovno Katarinu Barley, koja je predvodila SPD kao vodeća kandidatkinja na europskim izborima.
Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i tko iz redova desnih frakcija ubuduće predstavljati parlament. Postavlja se krucijalno pitanje: treba li na mjesto zamjenika doći osoba koja je u predizbornoj kampanji zagovarala slabljenje institucija EU-a.
Bez odluke protiv konzervativnog centra
“Savez centra” ima veliku većinu u parlamentu i moć da određuje stvari. Nijedna odluka u Europskom parlamentu ne može biti donesena protiv zajedničke volje demokršćana, socijaldemokrata i liberala. Zajedno imaju više od 400 zastupnika - novi saziv parlament ima ukupno 705 zastupnika.
Međutim, oni ne čine koaliciju koja bi bila usporediva s njemačkom vladajućom koalicijom, već jednostavno "platformu" koja se slaže oko zajedničkih osnovnih načela. Taj bi savez trebao osigurati i potrebne glasove za ponovni izbor Ursule von der Leyen na čelo Europske komisije.
No, onih koji će glasovati drugačije na tajnim izborima za predsjednika ili predsjednicu Komisije u četvrtak bi moglo biti, kao i oko drugih kontroverznih tema u budućnosti. Mnogi europski socijaldemokrati, druga najveća grupacija u Parlamentu, žele nastaviti dosljedno provoditi klimatske ciljeve Green Deala, dok su oslabljeni liberali u Europi vrlo šarolika grupa.
Utjecaj Zelenih sve slabiji
S vremena na vrijeme europski Zeleni također bi mogli biti dio labavog Saveza centar. Oni bi također mogli osigurati odlučujući "tampon za glasovanje" kada je riječ o izboru von der Leyen. Stoga im se s jedne strane EPP udvara, ali s druge strane i drži na distanci. Ne žele davati previše obećanja Zelenim, koji su gubitnici izbora, kada je riječ o klimatskoj politici i "Green Dealu".
Grupacija europske ljevice, koja se vraća u parlament nešto jača, vjerojatno neće igrati ulogu u svim ovim razmatranjima.
To u biti znači sljedeće: “Jak centar” sada se nalazi nešto više desno nego u proteklih pet godina. U prošlom zakonodavnom razdoblju odluke je donosila lijevo-liberalna, progresivna većina. To se sada više neće dogoditi.
Projekt kao što je EU Supply Chain Act vjerojatno više ne bi imao šanse u novom, konzervativnijem sastavu. Isto tako i rezolucija poput poziva na temeljno pravo na pobačaj u EU-u, koja je usvojena u travnju.
Nove frakcije na desnici
Hoće li svi novi zastupnici odmah naći svoja mjesta na ojačanom desnom krilu parlamenta? U sklopu zastupničkih klubova se u svakom slučaju puno toga događa: nedavno se pojavila oko mađarskog premijera Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz sasvim nova frakcija „Patrioti za Europu“. Među njima su austrijski FPÖ, radikalni belgijski Vlaams Belang i stranka nizozemskog desničarskog populista Geerta Wildersa. Tu su i dominantne stranke iz bivše frakcije “Identitet i demokracija”, poput talijanske Lege i desničarskog nacionalnog Rassemblement Nationale iz Francuske.
Njihov stranački čelnik Jordan Bardella trebao bi voditi novi zastupnički klub koji je barem brojčano jači od EKR-a. Ova desno-konzervativna frakcija oko "Fratelli d'Italia" talijanske premijerke Giorgie Meloni i desno-konzervativnog PiS-a iz Poljske najbliža je polugama vlasti. Ona ofenzivno traži pozicije u novom sazivu parlamenta.
Postoji suglasnost između frakcija kada je riječ o smanjenju ovlasti Bruxellesa, traženju više ovlasti za nacionalne države i borbi protiv zakona o klimi "Green Deal".
No, velike su razlike u migracijskoj politici – posebice kada je riječ o raspodjeli izbjeglica u Europi te u odnosu prema ratu u Ukrajini. Linija podjele između prijatelja Rusije i pristaša Kijeva jasno se proteže između frakcija.
A Alternativa za Njemačku?
Teško je točno vidjeti koju liniju zastupa desničarski ekstremistički savez "Europe Sovereign Nations", koji je nedavno osnovala Alternativa za Njemačku (AfD). Mnogi u Bruxellesu govore o "desničarskom ekstremističkom ostatku" s anti-EU populistima i dokazanim poricateljima Holokausta kao i antisemitima.
Ostaje za vidjeti koliko će provokacije, blokade i drugačija kultura nacionalista oblikovati Europski parlament. Tri desničarske frakcije nemaju zajedničku jedinstvenu moć odlučivanja. No, mnogima očito nedostaje volje za oblikovanje stvari i sposobnosti za kompromis.
Sve u svemu, novoizabrani članovi Europskog parlamenta, koji se ponekad percipiraju kao prilično nemoćni, trenutno imaju moć imenovati vodstvo EU-a ili eventualno gurnuti EU u kaos kada je riječ o tome. Ako Ursula von der Leyen ne dobije potrebni 361 glas u prvom i jedinom krugu glasovanja, 27 šefova država i vlada moralo bi na ljeto početi tražiti novoga kandidata koji bi mogao osigurati većinu glasova.
Samo nekoliko dana uoči glasovanja o vodećoj poziciji Europske komisije njezina aktualna predsjednica Ursula von der Leyen reagirala je bojkotom na posljednje poteze mađarskog premijera Viktora Orbana, čija zemlja trenutno predsjeda Vijećem EU-a. Ona je najavila kako na sastancima, koji se održavaju pod mađarskim predsjedavanjem, više neće sudjelovati povjerenici EU-a, već samo visokorangirani službenici. Razlog za to, kako je priopćila, su „jednostrane akcije mađarskog premijera Viktora Orbana u vezi s politikom prema Ukrajini".
Pozadina odluke von der Leyen je Orbanov posjet najprije Ukrajini, onda Rusiji, potom i Kini, gdje je, kako je priopćila Budimpešta, razgovarao o mirovnom rješenju za rat u Ukrajini. Orban ova putovanja nije suglasio s EU-om.
Mađarska vlada ogorčeno je reagirala na odluku von der Leyen. "Europska komisija ne može birati institucije i ministre s kojima želi surađivati. Jesu li sada sve odluke Komisije temeljene na političkim razlozima?" - napisao je mađarski ministar za pitanja EU-a Janos Boka na platformi X.
Priredila: Zorica Ilić (izvor: Tagesschau.de)