1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ima li diplomatskog rješenja za Siriju?

Kersten Knipp/Nenad Kreizer 13. rujna 2013

Rusija i SAD raspravljaju o međunarodnoj kontroli sirijskog kemijskog naoružanja. To sigurno neće zaustaviti krvoproliće u Siriji. Bliski istok ostaje u središtu pozornosti svjetske javnosti.

https://p.dw.com/p/19gtl
Jonh Kerry i Sergej Lavrov
Diplomacija u Ženevi: John Kerry i Sergej LavrovFoto: Reuters

S pogledom na Alpe i Ženevsko jezero Rusi i Amerikanci trenutno raspravljaju o budućnosti sirijskoga kemijskog oružja. Takav je plan i za sljedećih nekoliko dana. No u stvarnosti, barem tako vjeruju protivnici diktatora Bašara al Asada, se radi o budućem odnosu snaga u Siriji. I taj odnos će se u budućnosti, kako vjeruju, mijenjati na njihovu štetu. Ionako nestabilna pat-situacija u regiji prijeti potpunim ispadanjem iz kolosijeka. Asadovi protivnici su stoga vrlo skeptični glede pregovora u Ženevi. Kako vjeruje jedan od predstavnika pobunjenika, "Nacionalna koalicija sirijskih revolucionarnih i oporbenih snaga", diplomatska nastojanja u Ženevi služe jedino Asadu i njegovom režimu i "omogućuju mu daljnje sijanje smrti i uništenja u čitavoj regiji".

Arapski svijet skeptičan

I jedan od vodećih dnevnika na arapskom "Šark al avsat" sa skepsom gleda na blisku budućnost. Ove novine smatraju da je razvoj događaja više nego očit: utjecaj SAD-a u regiji i dalje slabi. "S obzirom da je Washington odlučio ne izvršiti napad na Siriju, utjecaj SAD-a na Bliskom istoku će i dalje slabiti", zaključuje komentar i primjećuje kako će to Iranu dati novog prostora za njegovu agresivnu politiku koja uključuje i nastavak atomskog programa. Crne prognoze arapskog dnevnika idu još i dalje jer predviđaju da će čitava regija "potonuti u kaos" u kojem će Al Kaida i ostale terorističke grupe dobiti na utjecaju. "Amerikanci će još požaliti što nisu izvršili napad. Ali tada će biti kasno."

Antiamerički prosvjedi u Kairu
Utjecaj SAD-a pada: antiamerički prosvjedi u KairuFoto: picture-alliance/dpa

Ako se, bar i djelomično, povjeruje ovim zlogukim scenarijima, tada se Ženevski pregovori, koji su ograničeni samo na kontrolu kemijskog oružja, već unaprijed mogu smatrati propalima. Jer Asadov režim sada ionako više neće posezati za kemijskim oružjem jer bi time izazvao momentalni napad SAD-a. Ovako se on posve mirno može posvetiti borbi protiv pobunjenika konvencionalnim oružjem kojeg ionako ima napretek. Bliskoistočni analitičar David Butter iz britanske radionice ideja "Chatham House" također ne vjeruje da će pregovori smanjiti intenzitet borbi u Siriji. On polazi od toga da Asadovom režimu neće zbog kemijskog oružja biti nametnute nikakve sankcije te se zbog toga u budućnosti mogu očekivati "još žešće borbe u Siriji".

Borci u Siriji s plinskim maskama
Borbe u sjeni opasnosti od kemijskog oružjaFoto: Pierre Torres/AFP/GettyImages

Moskva i Washington - zajednički interesi?

"Dosadašnji tijek borbi je pokazao da u Siriji zaista vlada neka vrsta pat-pozicije", smatra i politolog Michael Zürn iz Znanstvenog centra u Berlinu. Međunarodna intervencija je, zbog činjenice da bi za nju bilo gotovo nemoguće dobiti privolu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, gotovo isključena. Zbog toga se situacija u Siriji dugoročno neće smiriti. No Ženevski pregovori bi ipak, kako smatra Butter, mogli donijeti neke pomake i dugoročno utjecati na događaje u Siriji. "Obje strane, i SAD i Rusija, žele uništenje kemijskog oružja, između ostalog i zbog toga da ono ne bi palo u ruke nekontroliranih pobunjeničkih skupina ili terorista", smatra Butter.

Naoko dijametralno suprotne pozicije dviju sila kad je u pitanju Sirija možda ipak nisu tako različite kako bi se to na prvi pogled moglo učiniti. U svom intervjuu za "The New York Times", ruski predsjednik Vladimir Putin je zaključio kako Washington i Moskva, kad je Sirija u pitanju, imaju zajednički cilj, samo su neki "strateški interesi" drugačiji.