Industrija oružja želi zeleni „pečat“ EU-a

Ruski rat protiv Ukrajine mijenja raspravu o konvencionalnom oružju. Industrija naoružanja je posljednjih godina imala sve većih problema u traženju financijera. I privatni i institucionalni investitori sve više paze da ulaganja uz profit u obzir uzimaju kriterije ekološkog, socijalnog i korporativnog upravljanja (ESG).

Europska komisija podržava ovaj trend u okviru Europskog zelenog dila. Ova uredba, koja je trenutno u izradi, definirat će koje ekonomske aktivnosti se smatraju „zelenima" i mogu se kvalificirati kao podobne za posebnu financijsku podršku EU-a.

Mnoge, iako ne sve, odredbe ESG-a koje koriste fondovi za održive investicije, isključuju dionice kompanija u zračnoj i obrambenoj industriji zbog njihove uloge u proizvodnji oružja.

Njemački zaokret

Ali rat u Ukrajini bacio je novo svjetlo na tu industriju. Dok vlade nastoje pružiti podršku Ukrajinu bez direktnog sukoba s Rusijom, poklanjanje najsuvremenijeg oružja postalo je jedan od najjačih načina da pruži pomoć.

Mijenjajući naglo svoju politiku, njemačka Vlada je nedavno obećala da će Ukrajini poslati 1.500 protutenkovskih i protuzračnih projektila.

Sukob u Ukrajini je također natjerao europske vlade da jačaju vlastitu vojsku. Nakon dugogodišnjih otpora pritiscima iz SAD-a, Njemačka je prošlog mjeseca objavila da će samo za ovu, 2022. godinu osnovati zaseban fond od 100 milijardi eura za naoružanje, što je više nego duplo od onoga što je potrošila prošle godine.

„Morat ćemo više ulagati u sigurnost naše zemlje da bi zaštitili našu slobodu i demokraciju", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.

Skok na burzama

Ova vijest je odmah dovela do porasta vrijednosti dionica industrije naoružanja. Lobi te industrije i neke financijske institucije sada koriste trenutak da iznesu svoj argument kako i industrija naoružanja treba biti bude uključena u ESG okvire.

Doprinos proizvođača oružja „obrani vrijednosti liberalnih demokracija i stvaranju faktora odvraćanja, koji čuva mir i globalnu stabilnost” je preduvijet za rješavanje drugih društvenih pitanja, tvrde dvojica analitičara američke investicijske Citibanke.

A švedska banka SEB je već kreirala potpuno novu politiku održivosti kako bi omogućila investicije u sektor obrane.

Ali stvarno velika riba na koju je industrija bacila oko je takozvani zeleni dil EU-a: Europska komisija namjerava stvoriti „zlatni standard" koji javni i privatni novac usmerava ka održivim projektima.

„Invazija na Ukrajinu pokazuje koliko je važno imati jaku nacionalnu obranu", rekao je za Bloomberg Hans Christoph Atzpodien, šef BDSV-a, lobističke grupe njemačke industrije oružja. „Pozivam EU da prepozna industriju oružja kao pozitivan doprinos 'društvenoj održivosti' prema okvirima ESG-a.

Stručnjaci za održivost - protiv ove inicijative

Ali mnogi koji se bave održivim financijama odbijaju ovaj argument. „Apsurdno je reći da je oružje održivo", rekao je christian Klein, profesor održivih financija na Sveučilištu u Kasselu u Njemačkoj. „To je kao da kažete da je pomfrit održiv jer ima dobar ukus."

„Održive industrije nam pomažu da postanemo nezavisni od totalitarnih režima", rekao je Andrew Murphy, direktor Murphy&Spitz, firme za upravljanje održivim imovinom koja je aktivna u Njemačkoj od 1980-ih. On je ukazao na mjere poput proširenja upotrebe obnovljivih izvora energije i poboljšanja javnog prijevoza.

„To je ono što treba promovirati", rekao je on za DW. „Ne industrija oružja, ne oružje koje ubija nevine ljude, uništava domove i kada je u pogrešnim rukama, omogućava agresorske ratove vladara željnih moći."

„Da je Europa mnogo dosljednije razmatrala održiva pitanja, ne bi završili u užasnoj situaciji s kojom se danas suočavamo... Neuspjeh da se fokusira na ekonomski i ekološki najisplativiji oblik energije, naime energiju vjetra i sunca, to je ono što je omogućilo Putinu da vodi agresivne ratove", dodao je on.

Negdje između zelene i smeđe

Profesor Klein je otvoren za raspravu o tome spada li industrija oružja u etički sivu zonu, slično kao nuklearna energija i industrija fosilnih goriva. „Ljudi često pretpostavljaju da je ono što nije održivo suprotno od održivog. Što znači da ono što nije zeleno jest smeđe. To je pogrešno", rekao je Klein.

Upravo zbog ovog nesporazuma kompanije svih veličina su frustrirane zbog mogućnosti da budu izostavljene iz plana EU-a. „To je zato što nemaju nikakve veze s klimatskim promjenama", objasnio je Klein za DW. „Na kraju, zeleni dil se odnosi na bolje uvjete financiranja za održive aktivnosti ili kompanije", rekao je on. „A zaista ne razumijem zašto bi industrija oružja trebala imati još bolje uvjete financiranja."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu