Invazija na Španjolsku i s mora
10. kolovoza 2018Prvo pristajanje najvećeg kruzera na svijetu Symphony of the Seas ovog proljeća, nisu baš svi Španjolci doživjeli kao nekakvu skladnu „simfoniju“. Jer kad u neki grad stigne ovaj kolos dugačak 362 metra s 3.000 kabina i gdje njegovi putnici ionako jedu u njegovih 40 restorana i uživaju u 23 bazena, onda tu nastaje golema gužva uz skromnu korist lokalnom gospodarstvu.
Makar je glavno područje kruzera Karipsko more, u posljednjih desetak godina se broj turista koji u Španjolsku dolaze s mora udvostručio, na već devet milijuna. Španjolska jest velika zemlja, ali kad u nju ukupno stigne 82 milijuna turista, onda je nužno tražiti neka razumna rješenja.
Biel Barcelo je član organizacije Agrupación Ciudadana Ciutat de S'Arenal koja, kao i sve više Španjolaca, zastupa mišljenje kako mora postojati granica tom masovnom turizmu. Naravno, kad u tu luku na Mallorci pristane neki takav turistički gigant onda baš svima mora postati jasno da tu postoji problem. Ali on nije najveći: „Turisti s kruzera su razmjerno beznačajni problem u usporedbi s onim što mi ovdje u El Arenalu doživljavamo svaki dan.“ A to su bučne skupine turista, glasnih po noći i po danu, obično i pijanih – jer oni su svi sad na odmoru kad nikakva pravila ne vrijede. U usporedbi s njima „turisti s kruzera manje upadaju u oči.“
U lučkim gradovima kao što su Ibiza, Palma ili Barcelona i dalje u jednom danu stiže više turista na njihove zračne, nego u morske luke. Jer kruzeri stižu tek obično vikendom i možda jednom tjedno. No baš takav gigant kao što je Symphony of the Seas ili njemu slični kakvi pristaju na primjer u Barceloni, kod mnogih Španjolaca izazivaju nelagodu.
Podijeljeni osjećaji prema takvim „fureštima"
Stvara se sve više pokreta protivnika turizma i možda se stvara dojam kako nikakvi turisti više nisu poželjni, osobito na tako posjećenim područjima kao što su Baleari ili Katalonija: „To nipošto nije tako! Ali tu moramo uvesti više reda, a ne da iz luke prema gradu krene čitava kolona autobusa koji onda potpuno blokiraju promet i povrh toga zagađuju zrak", kaže stručnjak za turizam iz Katalonije Jordi Villart.
„Ponuda za te turiste se mora diversificirati. Ne mogu odjednom baš svi šetati katedralom", misli Villart. On radi u Palma de Mallorci i ona je na drugom mjestu po broju turista s kruzera, odmah nakon Barcelone.
„Razlika prema 'normalnim' turistima je da ovdje i po 4.000 posjetitelja u kratkom razdoblju siđu s broda i onda se u isto vrijeme vraćaju. A obzirom na all inclusive uslugu na brodu, malo troše u gradu", sažima Pablo Lamas iz španjolskog ureda za knjiženje krstarenja Aquotic. „U normalnim okolnostima, kruzeri čak dolaze istog dana zbog uobičajenih ciklusa i knjiženja i krstarenja. Nitko ne kreće na odmor na primjer u utorak. Većina želi početi odmor već u subotu."
No niti država Španjolska ne želi stvoriti dojam kako ne želi i takve turiste. Prema podacima španjolske lučke uprave, prošle godine je od pomorskog turizma ubrano 1,3 milijarde eura, 11% prometa čitavog turističkog sektora Španjolske. Direktno ili indirektno u poslu s kruzerima je zaposleno 28.500 djelatnika, većina od njih na pristaništima. Zato i luke žele u sljedeće tri godine investirati oko 300 milijuna eura kako bi i taj oblik turizma mogao još više rasti.
Spora, ali onda odlučna akcija
Pokrajina Katalonija i Balearsko otočje gdje dolazi najviše takvih turista s mora su od ove godine ne samo povisili svoju boravišnu pristojbu, nego je sad moraju plaćati i ti turisti s kruzera. Palma tako ubire od svakog putnika kruzera tri eura, Barcelona traži 2,25 eura. Organizatori kruzera se oštro bune protiv tih nameta, ali te španjolske luke se ne uznemiravaju zbog toga. Štoviše: Barcelona planira urediti svoju luku i „očistiti" dodatni prostor od oko 14 tisuća četvornih metara kako bi bio tampon između mjesta iskrcaja i samoga grada. Tamo su predviđeni i dodatni sadržaji, ne samo kavane i restorani nego i škola jedrenja i škola za kulturu mora.
Valencia kuje slične planove, a osim Barcelone je i Palma razradila drugačije planove transporta turista iz pristaništa: „Dio turista s kruzera autobusima odvodimo ravno na plažu, da u centar grada ne dođe odjednom 4.000 turista", kaže nam Susana Suarez iz turističke zajednice Barcelone. Ideja je i promicati električna vozila – iznajmljivati električne automobile i takve bicikle, ali i promicati javni prijevoz. Malaga planira čak uvesti električni autobus bez vozača koji će prevoziti turiste iz luke.
Ali jednostavnih i metoda koje će riješiti sve probleme – jednostavno nema. I kada je riječ o električnim biciklima, njih turisti mogu iznajmiti u Palmi i već su uzrok negodovanja ne samo lokalnog stanovništva, nego i drugih turista. Jer turisti i inače nisu baš poznati po tome da znaju kamo idu, a u tom svom lutanju podcjenjuju brzinu koju postižu električni bicikli – što jamči redovite nesreće u tom već opasnom ratu pješaka s biciklistima, misli Tim Wirth, njemački odvjetnik koji živi u Palmi.
S palube to izgleda drugačije
Usprkos nepovjerljivosti prema turistima s kruzera, sve je više Španjolaca koji otkrivaju kako zapravo uopće nije loše ljetovanje provoditi na palubi nekog od tih plovećih hotela. Doduše, prošle godine se na kruzere ukrcalo još samo pola milijuna Španjolaca, što je još uvijek malo u usporedbi dva milijuna Nijemaca koji tako krstare morima. Ali za talijansko poduzeće MSC Cruceros je Španjolska tržište s golemim potencijalom: „Mi već imamo četvrtinu tržišta u prodaji aranžmana krstarenja i uvjereni smo da ćemo još više rasti", smatra direktor uprave ovog talijanskog kruzerskog poduzeća Gianni Onorato.
Jedan od tih gunđala je bio i Tim Wirth, ali onda je i sam uplatio krstarenje s polazišnom lukom Palma de Mallorca: „Htio sam jednostavno znati, kako to izgleda. I bio sam i više nego ugodno iznenađen."
„Naravno, na takvom kruzeru se uvijek stvaraju gužve, pogotovo pri ukrcaju i iskrcaju. Ali mislim da bi i Mallorca trebala malo više razmisliti kako da i s tim turistima zaradi više novca koji bi ostao u gradu", misli Wirth. Jer na kruzerima u pravilu nisu turisti praznih džepova, ali to nisu niti turisti kojima treba razglednica, kapa, ručnik, jeftine kastanjete ili kičasta lutkica u narodnim nošnjama.
A ako im se ponudi nešto što će ih zanimati i ako ostave više novca u gradu, onda ni građani više neće tako negodovati.