Ipak se može - belgijskih (prvih) godinu dana s tehničkom vladom

U posljednih godinu dana pregovara se reforma države, a nakon izbora od 13.lipnja 2010. godine obavljeno je niz pokušaja sastavljanja nove belgijske vlade. Konkretnih rezultata međutim nije bilo. Yves Leterme i dalje sa svojom tehničkom vladom vodi poslove države. Kako dugo? Još nekoliko tjedana ili mjeseci? Do rujna? Na sva ova pitanja odgovora nema. Postavlja se pitanje, što zapravo može napraviti vlada koja nakon njezina pada samo još vodi poslove? I, što je još važnije: što tehnička vlada ne može?

Letermeova tehnička vlada u svakom slučaju ima dosta posla. Ona je odlučila tko će biti novi prvi čovjek belgijske narodne banke, što je prije godinu dana bilo još nezamislivo. Dogovoren je i okvirni tarifni sporazum za zaposlene u privatnom sektoru, prihvaćen je državni proračun i poslani su borbeni zrakoplovi tipa F-16 u Libiju. Sve to se dogodilo dok je vlada bila na odlasku i samo tehnički vodila poslove.

Međutim, belgijskiom parlamentu su djelomice vezane ruke. Protiv Letermeova kabineta, koji je još prije godinu dana pao, protiv takve tehničke vlade parlament ne može uporijebiti svoje najjače oružje – ne može takvu vladu zbog mogućih propusta ili pogrešnih odluka pozvati na političku odgovornost i srušiti. Jer nje zapravo uopće ni nema.

Tako Leterme radi dalje sa svojim ministrima, ali pitanje ostaje – koliko još dugo ? Najjednostavniji i logičan odgovor bio bi – do sastavljanja nove vlade, koja bi bila rezultat uspješnog završetka koalicijskih pregovora. Dakle, jednoga dana u budućnosti. Teoretski je to moguće i nakon novih parlamentarnih izbora, ali oni nisu na vidiku, a nakon njih bi se ioaqnko ponovo morali voditi koalicijski pregovori - u još daljnoj budućnosti.

Kako će reagirati financijska tržišta ?

Kako bi na to mogla reagirati financijska tržišta i agencije za rejting koje ocijenjuju kreditnu sposobnost i bonitet zemalja, to je pak drugo pitanje. U prosincu 2010. godine agencija Standard & Poors najavila je da će Belgiji smanjiti bonitet i kreditnu sposobnost ukoliko zemlja ne sastavi vladu u idućih šest mjeseci. Radi se o pitanjima postavljanja dugoročnih ciljeva u području politike kojima se ne bave vlade na odlasku – a tu se ubraja primjerice sve starija struktura belgijskog pučanstva i troškovi koji proizlaze iz takvog stanja.

Sredinom lipnja Standard & Poors objavit će novu ocijenu kreditne sposobnosti Belgije. Čak i najminimalnije smanjenje boniteta moglo bi izazvati velike promjene na financijskim tržištima. Izgovor da je u Belgiji u tijeku osjetan gospodarski rast koji se odražava i na tržištu rada odnosno kod smanjene stope nezaposlenih, agencije za procjenu kreditne sposobnosti ne uzimaju toliko u obzir. U svakom slučaju, Belgija za mjesec i pol dana isčekuje ocjenu svojeg kreditnog boniteta, sa ili bez nove vlade.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Z. Arbutina