1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kršenje sporazuma koje se moglo očekivati

Christian Buttkereit
8. srpnja 2019

Objava Irana da podiže razinu obogaćenog uranija iznad razine dogovorene nuklearnim sporazumom reakcija je na pritisak SAD-a. Do nje je došlo unatoč pokušajima Macrona da u zadnji čas spriječi ovaj korak Teherana.

https://p.dw.com/p/3Lk2J
Novinska konferencija u Teheranu (7.7.) na kojoj je najavljeno podizanje razine obogaćenog uranija
Novinska konferencija u Teheranu (7.7.) na kojoj je najavljeno podizanje razine obogaćenog uranijaFoto: Irna

U najskorije vrijeme će Iran podignuti razinu obogaćenog uranija iznad dozvoljene granice od 3,67 posto, priopćio je u nedjelju (7.7.)glasnogovornik vlade u Teheranu. Po nalogu predsjednika Hasana Rohanija će Iran, rečeno je, obogaćivati uran od 5 do 20 posto, ovisno o potrebama zemlje i u količinima koje zemlji trebaju. I to samo u miroljubive svrhe, kako je objasnio Ali Akbar Vealjati, vanjskopolitički savjetnik vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Khamenija: "Kada je u pitanju, na primjer, reaktor u Bušeheru, treba nam petopostotni uranij za civilne svrhe. Mi proizvodimo električnu energiju za građane i za industriju. I to je za nas apsolutno važno."

Teheran je još prije 60 dana zaprijetio podizanjem razine obogaćenog uranijaako zemlje koje su ostale pri nuklearnom sporazumu sklopljenom 2016. ne uspiju gospodarski pomoći Iranu pogođenom sankcijama SAD-a. Europska unija je pokušala spriječiti ovakav razvoj događaja i ispuniti zahtjev Teherana, ali joj to na kraju nije uspjelo.

Dugi noćni telefonski razgovor Macrona i Rohanija

Stručnjaci smatraju da je podizanje razine obogaćenog uranija na 20 posto u najkraćem roku moguće. Za izradu atomske bombe je potreban 85- do 90-postotni uranij. Za obogaćivanje uranija u tom postotku bi, procjenjuju, Iranu bilo potrebno nekoliko mjeseci.

Zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Abas Aragči rekao je kako je povećanje razine obogaćivanja uranija legitimno i sukladno okviru nuklearnog sporazuma. Ne radi se, istaknuo je, o kršenju sporazuma nego o njegovom spašavanju.

Nuklearna elektrana Bušeher
Nuklearna elektrana Bušeher je jedno vrijeme bila na meti međunarodnih kontrolora zbog sumnje da se u njoj provodi tajni iranski program za razvoj nuklearnog naoružanjaFoto: Getty Images/IIPA

Upravo to je pokušao i francuski predsjednik Macron tijekom prošle noći u telefonskom razgovoru sa svojim iranskim kolegom Hasanom Rohanijem koji je trajao više od sat vremena, ali odluku Teherana o podizanju razine obogaćivanja uranija nije uspio spriječiti. Najavio je, međutim, da će učiniti sve da svi sudionici sporazuma ponovno sjednu za pregovorački stol do 15. srpnja. Aragči je na to reagirao riječima: "Naši razgovori su ograničeni na grupu 4+1. Ako i SAD u njima želi sudjelovati, onda to može, ali samo pod uvjetom da sankcije protiv Irana budu ukinute."

Strah od daljnje eskalacije

Taj iranski zahtjev, međutim, upućeni smatraju nerealističnim. Prethodno je predsjednik Rohani u više navrata istaknuo kako će se njegova zemlja ponovno nastaviti držati sporazuma ako EU ispuni zahtjeve Teherana. Istovremeno je, međutim, iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif u pismu povjerenici EU-a za vanjsku politiku Federici Mogherini najavio daljnje korake, ukoliko u roku od 60 dana ne uspije pomoći Iranu da popravi svoj vanjskotrgovinski položaj. Jedna od mogući mjera bi mogla biti ponovno vraćanje reaktora Arak u stanje u kojem bi se u njemu mogao proizvoditi plutonij potreban za izradu atomske bombe.