Iran uzvraća udarac Europskoj uniji?

Europska unija je u ponedjeljak (23.1.) donijela odluku o skoroj zabrani uvoza nafte iz Irana i istovremeno je zamrzla imovinu središnje banke te zemlje u nastojanju da izvrši pritisak na Teheran zbog spornog nuklearnog programa. Na odgovor Irana nije se dugo čekalo: "Sve dok EU ne ukine naftni embargo, nećemo im dati ni kap nafte“, rekao je Sudani, zamjenik šefa parlamentarnog Odbora za energiju. Kada će međutim iranski zastupnici glasati o zakonu još nije jasno - bilo je predviđeno da to bude već u nedjelju (29.1.), ali je u međuvremenu izjašnjavanje zastupnika odgođeno. Prema izjavi predsjednika parlamentarnog Odbora za energiju Emada Hoseinija, potrebne su dodatne konzultacije s Vladom.

Pregovori (nisu) na vidiku

Brojni iranski zvaničnici zalažu se za prekid isporuke nafte u Europu, prije nego što embargo Europske unije stupi na snagu i europske zemlje pronađu zamjenu za iransku naftu. Iran u 27 zemalja EU-a izvozi samo 18 posto svoje nafte pa u Teheranu procjenjuju da bi prekidom isporuke teže bile pogođene neke europske zemlje nego Iran. Direktor državne naftne kompanije Ahmed Kalebani je izjavio da bi zemlje EU-a ili trebale s Iranom zaključiti dugoročne ugovore ili se snaći bez ijedne kapi iranske nafte.

Istovremeno se situacija oko iranskog nuklearnog programa sve više zaoštrava – sankcijama Europske unije pridružile su se i Sjedinjene Američke Države te Australija. Stručnjaci međutim ipak procjenjuju da budžet Irana time neće biti ozbiljnije ugrožen sve dok njegovu naftu kupuju veliki azijski potrošači, poput Kine.

Westerwelle: Prijetnje nas neće pokolebati

Dok s jedne strane raste politički pritisak na Iran, s druge se strane u zemlji nalaze predstavnici Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Oni tamo ostaju do utorka (31.1.). Nejasno je međutim da li će i u kojoj mjeri imati priliku pregledati nuklearna postrojenja kako bi utvrdili koristi li Iran nuklearnu energiju isključivo u mirnodopske ili također i u vojne svrhe. Iz Agencije je priopćeno da je glavni cilj obnavljanje razgovora o spornom nuklearnom programu.

Ohrabrujuća je u tom kontekstu nedavna izjava turskok ministra vanjskih poslova Ahmed Davutoglu koji je izjavio da su sve strane spremne vratiti se za pregovarački stol. On je dodao da će Ankara i dalje posredovati u tom procesu. U pregovorima su do sada, osim Irana, sudjelovali predstavnici SAD-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Rusije i Kine.

U međuvremenu se oglasio i njemački ministar vanjskih poslova Gido Westerwelle. On je rekao kako nije impresioniran prijetnjama Irana o zaustavljanju izvoza nafte u EU: "Te prijetnje neće utjecati na našu odlučnost da se borimo protiv nuklearnog naoružavanja Irana. Mi ćemo već pronaći zamjenu za iransku naftu“, rekao je ministar Westerwelle i dodao: "Odgovorni u Teheranu bi konačno trebali shvatiti da je ključ za smirivanje napetosti u njihovim rukama.“

Autor: N. Rujević (dpa, dapd, afp)

Odg. ur.: Z. Arbutina