Iranci se smrzavaju unatoč ogromnim zalihama plina

Početkom rujna 2022. iranski ministar nafte Javad Ovji upozorio je na hladnu zimu i na to da bi plin mogao postati rijetka roba. Međutim, ovo upozorenje nije uputio iranskom stanovništvu, nego Europljanima. „Vlade su vam loše",  rekao je ministar u jednom televizijskom intervjuu. Razlog za to bila je zabrinutost europskih zemalja da će industrija i kućanstva patiti od velikih nestašica plina zbog smanjene isporuke iz Rusije.

Tada se Iran ponudio kao alternativa za isporuku plina Europi. Istovremeno i doživio osjetio priliku za jačanje pozicija u nuklearnim pregovorima: "Imamo drugu najveću rezervu plina na svijetu i možemo opskrbljivati ​​Europu", rekao je početkom rujna glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Nasser Kanaani . Prije toga, kako je naglasio, bi morale biti ukinute sve ekonomske sankcije protiv Irana. Istodobno Iran nije reagirao na zahtjeve pregovaračkih partnera za prisnijom suradnjom s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.

Plan Teherana nije uspio jer je energetska kriza u Europi sada popustila. U Njemačkoj, koja je u prošlosti bila posebno ovisna o ruskom plinu, "opskrba plinom je stabilna", kaže nadležno tijelo. Povrh toga, tri mjeseca kasnije Iranu se vratio dobro poznati problem: nestašica plina u vlastitoj zemlji i to zbog slabe infrastrukture.

"I kod kuće se toplije obuci"

Iran ima velikih tehničkih problema s proizvodnjom plina, potvrđuje ministarstvo nafte. Ministar je upozorio stanovništvo početkom ovog tjedna sa znakovitom porukom: "Odijevajte se toplije kod kuće i smanjite potrošnju: ako koristite previše plina, morate očekivati ​​da će se opskrba zaustaviti", zaprijetio je u intervjuu službenoj novinskoj agenciji Shana. "Nitko ne može reći: 'Trošim jer plaćam ono što koristim'."

Vlasti u jednoj sjeveroistočnoj pokrajini su već u četvrtak zatvorile sve urede kako bi uštedjele struju i plin. Zasad samo, kako je priopćeno, na nekoliko dana.

"Nečuveno!", komentira jedna mlada majka iz Teherana u intervjuu za DW vladinu objavu. "U zadnje tri-četiri godine doživljavamo istu dramu svaki put kad zahladi. Svaki snijeg paralizira zemlju, vlasti i škole se zatvaraju radi uštede energije."

To je slučaj i ove zime: od sredine prosinca vlasti i škole u raznim pokrajinama zemlje s preko 84 milijuna stanovnika zatvaraju tjednima radi uštede plina. Međutim, poput mnogih drugih Iranaca, 37-godišnja majka nije navikla toplije se odijevati kod kuće. Svi su jednostavno naučeni na tople domove grijane jeftinim plinom. Iran ima ogromne rezerve energije, ali ih koristi krajnje neučinkovito.

"Iran pati od prekomjerne potrošnje prirodnog plina i drugih izvora energije zbog izuzetno niske energetske učinkovitosti", potvrđuje David Jalilvand na pitanje DW-a. Jalilivand vodi konzultantsku tvrtku "Orient Matters" u Berlinu. Dodaje: "Subvencije, koje su namijenjene ublažavanju ekonomskih poteškoća stanovništva i poticanju gospodarstva, ovdje su važan čimbenik. Nekoliko pokušaja smanjenja subvencija je propalo zbog nesigurne situacije mnogih iranskih kućanstava."

Pretjerana potrošnja industrije

Osim velike potrošnje energije u kućanstvima, Iranu glavobolju zadaje i visoka potrošnja energije u gotovo svim industrijama, posebice u industriji željeza, čelika i cementa. Prema statistici njemačkog Saveznog instituta za geologiju i prirodne resurse, Iran je četvrti na popisu zemalja s najvećom potrošnjom plina na svijetu u 2020. Samo SAD, Rusija i Kina troše više prirodnog plina od Irana.

"U posljednja dva desetljeća Iran je uspio značajno proširiti svoju proizvodnju prirodnog plina", objašnjava Jalilvand. "Ipak, proizvodnja je i dalje nedovoljno razvijena s obzirom na veličinu iranskih rezervi. Nedostatak pristupa ključnim tehnologijama zbog američkih sankcija također igra ulogu ovdje. Iran neće značajno proširiti kapacitete za povećanje izvoza plina u doglednoj budućnosti."

Konkurencija ili suradnja s Rusijom?

Teheran i Moskva također žele tješnje surađivati ​​kao odgovor na američke sankcije. U srpnju 2022. ruska energetska kompanija Gazprom potpisala je ugovor o suradnji vrijedan 40 milijardi američkih dolara s iranskom naftnom kompanijom NIOC. Gazprom će podržati NIOC u razvoju dva plinska i šest naftnih polja. Stručnjak Jalilvand vrlo je skeptičan kad je u pitanju ovaj sporazum: "Uostalom, Moskva nema interesa graditi moćnog rivala na globalnim tržištima, tim više što su ruska prodajna tržišta zbog sankcija znatno smanjena."

Rusija nudi naftu i plin uz značajne popuste zemljama kao što su Kina, Indija i Turska, tradicionalnim mušterijama Irana. Turska, primjerice, koja je dosad uvozila plin iz Irana, dogovara 25-postotni rabat za plin iz Rusije. Novinska agencija Bloomberg izvijestila je u prosincu da turska vlada također namjerava izboriti značajni popust za iranski plin koji je već uvezla prošle jeseni. 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu