Trbuhom za kruhom na bauštelu u Njemačku

Vijest o nedavno prevarenim građevinskim radnicima iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj se brzo proširila u regiji, ali i samoj Njemačkoj. Njemački mediji su izvještavali o grupi radnika porijeklom iz BiH koji su u Njemačkoj bez plaće radili tri mjeseca. Nadležni poslodavac iz Slovenije im je odbio platiti zarađeno. Šef firme je pobjegao i otad mu se gubi svaki trag. Čak im nije plaćen ni smještaj u kojem su boravili.

Bez obzira na ovakve i druge slične primjere, nije mali broj onih koji bi rado uzeli kofer i krenuli trbuhom za kruhom – na "bauštelu" u Njemačku. Prije mjesec dana je to uradio Slobodan Tomić iz Bosanske Gradiške. Slobodan je armirač i preko 30 godina radi na gradilištima. Bio je dugogodišnji radnik Hidrogradnje iz Sarajeva, četiri godine je proveo na gradilištu u Belgiji iz koje nosi loša iskustva. “Izigran sam u Belgiji. Ne samo da nisam dobio zarađeni novac, nego mi nisu uplaćivani ni radni staž niti osiguranje“.

Oprez nakon loših iskustava

Narodna poslovica "koga su zmije ujele i guštera se boji" Slobodanu je dobro poznata. Zbog toga je ovaj put bio oprezan: "Sada sam došao po preporuci jer sam čuo da su ljudi pošteni i da plaćaju redovno. Ukoliko primjetim da bi moglo biti problema, odmah pakiram kofere i napuštam posao“.

Slobodan je u Njemačku došao prije mjesec dana. Kaže da mu je dobro. Međutim, najveći problem mu je jezik: "Ostalo nije tako veliki problem. Naši ljudi su uvijek bili vrijedni i znaju raditi svoj posao, tako da, što se tiče toga, nije problem. Radi se po nacrtu. Ovdje mi je lakše jer sa mnom ima ljudi koji govore njemački jezik tako da mi uvijek priskoče u pomoć ako zatreba."

Veliki broj građevinskih radnika iz BiH u Njemačku dolazi preko tvrtki koje su registrirane u Sloveniji. Zbog toga su česti oglasi slovenskih tvrtki koje u BiH traže građevinske radnike. Uz navedene uvjete, kako piše u jednom od oglasa, ističe se: "Ne obećajemo previše nego nešto što je realno i solidno, ali zato cijenimo radnika i pridržavamo se maksimalno ugovora i dogovora s radnikom."

Branša u kojoj treba biti na oprezu

Na osnovu ugovora i dogovora se vrši i plaćanje, kaže Mirsad Baralija, tehnički direktor u poduzeću AMB Group Baralija Edin. Ova firma zajedno s kooperantima zapošljava 25 radnika. Mirsad kaže da zahvaljujući 18-ogodišnjem iskustvu u građevinarstvu i suradnji s različitim ljudima barem malo zna procijeniti kako se odvijaju stvari na tržištu. "Ljudi koji su u ovoj branši znaju kakva je. Na tržištu se manje-više zna tko plaća, a tko ne“, kaže Baralija koji je također na svojoj koži osjetio šta znači biti prevaren.

"2009. godine smo radili na aerodromu u Kölnu gdje smo na završen posao izgubili 490.000 eura. Dio firme koja je bila glavni izvođač je prodan jednom Švicarcu. Imamo sudsku presudu po kojoj moramo dobiti novac, ali mi ne živimo od presuda", kaže Baralija dok pažljivo drži projektnu dokumentaciju za objekt u Bad Godesbergu pored Bonna.

Radnici koji rade za firmu čiji je Baralija tehnički direktor, plaću dobijaju mjesečno ili dvotjedno. Radnicima s glavnim prebivalištem u Njemačkoj se plaća isplaćuje mjesečno, a onima koji rade preko tzv. "detašmana" dva puta mjesečno po dogovoru i poslu.

Kada je riječ o detašmanima, čiji je broj u Njemačkoj određen međudržavnim sporazumom o detašmanima u SR Njemačkoj, on se dodjeljuje na godišnjem planu i ograničen je. Tako je SR Njemačka za dodjelu detašmana za izvođenje radova u SR Njemačkoj u detašmanskjoj 2014/2015 godini BiH dodijelila 1.917 dozvola mjesečno. Najveći broj se odnosi za područje građevinarstva.

Mirsad Baralija ne krije da je zainteresiranost u BiH za radom u Njemačkoj velika, ali da je teško realizirati dolazak radnika: "Znamo da su Bosanci vrijedni i dobri radnici. Međutim, vize su najveći problem".

Rad na crno se ne isplati

Almir Hasanović iz Zavidovića nema taj problem. Građevinarstvom se bavi već skoro 14 godina. Od toga je 10 godina proveo u Sloveniji, a ostatak u Njemačkoj. "Imam dozvolu o stalnom boravku u Sloveniji. Tako da mi viza za Njemačku nije potrebna“, kaže Husanović. S poslom i uvjetima rada je zadovoljan. Loša iskustva, kako kaže, na sreću nije imao: "Čuo sam za prevarene radnike u Münchenu. Ja na sreću nemam loša iskustva. Do sada mi nitko nije ostao dužan niti jedan jedini euro."

Na građevinskim objektima su kontrole od strane nadležnih institucija koje se bore protiv rada na crno česte. Zbog toga Husanović nikako ne preporučuje rad na crno. Mirsad Baralija ima iskustva sa kontrolama: "Ako čovjek dobro i pošteno radi, nema se čega bojati. Ako loše radiš, mala je vjerojatnost da ćeš biti dobro plaćen. Kvalitet je na prvom mjestu. Samo za dobro završen posao može se očekivati isplata. Sve ostalo je priča za malu djecu. Isto tako će vas policija pustiti na miru ako imate svu potrebnu dokumentaciju."

"Ma nemate se čega bojati ako ste pošteni i ako pošteno radite. Bosanci su vrijedni. Nema posla bez Bosanca. Drugi su samo na jeziku dobri", kaže Almir Husanović, oblači rukavice i odlazi dizalicom prebaciti materijal s jednog mjesta na drugo kako bi radnici čiji je poslovođa mogli završiti posao na vrijeme. A vrijeme je novac, dodaje Mirsad Baralija odlazeći na idući razgovor koji će možda uroditi novom poslovnom ponudom.