Istinski razlozi izbjegličkog vala

Predsjednica saveza "Kruh za svijet" je nezadovoljna načinom na koji se u Njemačkoj raspravlja o valu izbjeglica. Corneliju Füllkrug-Weitzel posebno ljuti što se u Njemačkoj navodi kao uzrok bijega tih ljudi. "Ne radi se o tome zašto oni dolaze u Europu, nego o uzrocima zbog kojih bježe iz svoje domovine." Zbog toga što je fokus gledanja na izbjegličku krizu potpuno pomaknut, borba njemačke i drugih vlada zemalja EU-a protiv uzroka izbjegličke krize ide u potpuno pogrešnom smjeru, smatra ona.

"Kada se govori o tome da se ograniči broj izbjeglica koje dolaze u Europu, molim neka se ne govori kao da je to borba protiv uzroka zbog kojih ti ljudi bježe!", naglašava Cornelia Füllkrug-Weitzel.

Ona upućuje oštre kritike na račun novih planova njemačke vlade. Proizvoljno proglašavanje nekih zemalja "zemljama sigurnog podrijetla", podizanje žičanih ograda na granicama i slabljenje odredbi međunarodne konvencije o izbjeglicama pomažu političarima u izbornoj kampanji, ali ne i izbjeglicama.

Ustvari bi ti ljudi najradije ostali u regijama iz kojih dolaze, naglašavaju predstavnici humanitarnih organizacija. To što dolaze u Europu ima veze s "kratkovidnošću i uskogrudnošću europske politike". Ona je propustila osigurati sredstva za opskrbu izbjeglica u zemljama koje graniče sa Sirijom, kaže Cornelia Füllkrug-Weitzel. Predsjednica organizacije "Kruh za svijet" ukazuje na to da je UN-ova organizacija za izbjeglice (UNHCR) prošle godine bila prisiljena prepoloviti opskrbu sirijskih izbjeglica potrepštinama jer međunarodni donatori nisu uplatili obećana sredstva. Da su ona uplaćena, mnoge izbjeglice se ne bi ni upuštale u putovanje k Europi.

Rast broja oružanih sukoba

"Nedavno sam bila u Jordanu i prva rečenica Sirijaca je da bi se najradije vratili svojim kućama", potvrđuje Bärbel Dieckmann, predsjednica Svjetske organizacije za pomoć gladnima. Ona upozorava da će oko 250.000 Sirijaca pobjeći iz grada Alepa ukoliko on sada padne u ruke vojske predsjednika Asada. "Grad u međuvremenu izgleda kao Köln nakon Drugog svjetskog rata", kaže Dieckmann. Ali Bliski istok je samo jedno od brojnih kriznih žarišta. Širom svijeta je više od 60 milijuna ljudi u bijegu. "Bilježimo rast broja izbjeglica u zemljama u kojima postoje konflikti", navodi ona. Najviše izbjeglica je u Pakistanu, ali je i u Keniji nastao izbjeglički kamp s 450.000 ljudi koji su pobjegli iz Somalije. "Nećemo uspjeti u pokušaju da izoliramo Europu", upozorava Dieckmann. Mnogi od tih ljudi će doći ovamo i oni moraju biti integrirani.

Humanitarne organizacije zahtijevaju da se pronađu politička rješenja za konflikte koji su u toku. Ipak, posebno ono što se zbiva u Siriji pokazuje kako ponekad situacija može postati nepregledna. Na terenu su brojni akteri, neki od njih se bore u ime nekih drugih regionalnih sila. Islamističke i terorističke milicije održavaju kontakte sa sličnim organizacijama u inozemstvu. Tako se ovaj konflikt "izvozi" i u Afriku, Aziju i Europu. "To je prevelik zalogaj za nas koji smo aktivni u humanitarnim organizacijama", priznaje Dieckmann. Čini se da je i međunarodna diplomacija izgubila pregled. Njezina kolegica Cornelia Füllkrug-Weitzel traži da se ustraje u naporima za smirivanje zona u kojima postoje konflikti. "Europi su bila potrebna stoljeća da bi se došlo do mira", ističe ona.