Istok Njemačke se gospodarski oporavio ali...

Svojedobno je Helmut Kohl, koji se volio nazivati "kancelarom ujedinjenja", građanima "novih" saveznih pokrajina, koje su se nekoć nalazile u sastavu Istočne Njemačke a 3.10 1990. su pripojene Zapadnoj Njemačkoj, obećavao "cvjetajuće krajobraze". No umjesto bujanja gospodarstva, u prvim godinama nakon ujedinjenja istokom zemlje je vladalo beznađe, propala infrastruktura, visoka nezaposlenost i egzodus stanovništva. No kako je danas, nakon 23 godine? Jesu li se Kohlova obećanja o zemlji meda i mlijeka obistinila?

Infrastruktura bolja nego na zapadu

"U neku ruku jesu", kaže za Deutsche Welle Klaus-Heiner Röhl s Instituta njemačkog gospodarstva (IW) u Kölnu. "Nezaposlenost pada, infrastruktura je u dobrom stanju a poduzećima ide isto tako dobro kao i onima na zapadu zemlje. Moglo bi se reći da je projekt obnove istoka uspio", zaključuje Röhl. U rujnu 2013. stopa nezaposlenosti u šest saveznih pokrajina koje su nekad činile Njemačku Demokratsku Republiku je iznosila stabilnih 9,6 posto. Na zapadu zemlje je ona s 6,6 posto niža, ali je u porastu. Još do prije samo nekoliko godina je nezaposlenost na istoku zemlje bila gotovo dvostruko viša nego na zapadu. Tko god malo putuje po istoku zemlje u oči mu upada infrastruktura koja je u mnogo boljem stanju nego u mnogim gradovima na zapadu zemlje. Mnoga tradicionalna istočnonjemačka poduzeća, poput Carl Zeissa ili Jenaoptike, se ponovno nalaze na samom svjetskom vrhu. No i mnoge tvrtke koje su utemeljene nakon ujedinjenja, poput dobavljača dijelova za automobilsku industriju Mitec-Grupe, konkuriraju na globalnoj razini. Tomu treba pridodati mnoge tradicionalne automobilske koncerne sa zapada poput BMW-a, VW-a ili Mercedesa čiji se najmoderniji pogoni nalaze s one strane bivše njemačko-njemačke granice. Ove tvrtke su privukle i mnoge dobavljače tako da automobilska industrija spada među najvažnije poslodavce u ovom dijelu zemlje.

Uprave ostaju na zapadu

Ovakav gospodarski razvoj je doprinio tomu da se u neke istočne dijelove Njemačke, poput savezne pokrajine Saske, stanovništvo vraća. No uvijek postoji i druga strana medalje. "Mi možemo govoriti o tomu da se istok oporavio no još uvijek gospodarski učinak na istoku zemlje, mjereno po stanovniku, nije jednak onome na zapadu a to je bio stvarni cilj 'projekta obnova istoka'", kaže Röhl. Prema nekim ispitivanjima gospodarski učinak na istoku se već godinama nalazi na razini od samo dvije trećine učinka na zapadu. Drugim riječima, jedan istočni Nijemac ostvari samo dvije trećine onog što ostvari njegov sunarodnjak sa zapada. Ova se razlika, prema mišljenju Klaus-Heinera Röhla može objasniti potpuno različitom gospodarskom strukturom u na istoku i zapadu zemlje. "Najvažniji čimbenik je izostanak velikih koncerna, banaka, osiguranja. Sve su to poduzeća koja ostvaruju veliki gospodarski učinak u svojim centralama a one se nalaze na zapadu zemlje", kaže Röhl. I ovo stanje se najvjerojatnije neće promijeniti jer "zašto bi se Siemens odselio iz Münchena ili Deutsche Bank iz Frankfurta"?

Unatoč razlikama u gospodarskom učinku, plaće na istoku su dosegle 80 posto razine zapadnih primanja, u nekim branšama i do 97 posto. Razlog tomu treba tražiti u velikom prilivu sredstava sa zapada u javne službe na istoku Njemačke. Ukupna svota koja se dosad sa zapada slila na istok se procjenjuje na 2 bilijuna eura. Prema sadašnjem dogovoru plaćanja bi trebala prestati 2019. Do tada bi istok i zapad financijski trebali postati potpuno ravnopravni.