Istočna Europa "izlazi iz ormara"

Samo 30 sekundi je Jelena Kostjučenko 27. svibnja uspjela na Aleksandrovskom vrtu u blizni moskovskog Crvenog trga u rukama zadržati zastavu s duginim bojama. Nakon toga joj ju je iz ruku preoteo neki čovjek. Drugi je udario s leđa po glavi. Mlada je žena zateturala, ali je iz torbe izvadila novu zastavu, da bi je samo nekoliko sekundi kasnije uhitila policija. Kraj akcije "Gay Pride", parade homoskesualaca koja se krajem svibnja održala u Moskvi, Jelena Kostjučenko je dočekala u bolnici.

Ova 24-godišnja izvjestiteljica lista "Novaja gazeta" na paradu na kojoj je uhićeno oko 40 osoba nije došla kao novinarka. Ona je već nekoliko godina aktivna u ruskoj homoseksualnoj i lezbijskoj zajednici. Njoj je bilo jasno da u zemlji kao što je Rusija može biti opasno zalagati se za jednaka prava homoseksualaca. 2011. su je tijekom jedne slične akcije pretukli. No ona se ne da zaplašiti: "Ne mogu si priuštiti da ne odem (na gay paradu, op.a.)", kaže ova sitna žena. "Oni koji su me istukli inače bi pomislili da se bojim ili da sam zbog toga što su me lupili po glavi odustala od borbe."

Od Baltika do Kavkaza

Ne samo u Rusiji, već i u drugim bivšim sovjetskim republikama homoseksualci i lezbijke sve češće izlaze na ulicu da bi prosvjedovali za svoja prava. Kao na primjer u subotu, 2. lipnja, u glavnom latvijskom gradu Rigi. U Gruziji i Ukrajini su sredinom svibnja održane prve gay parade u povijesti ovih zemalja. No ove su akcije zasjenili incidenti. U Ukrajini, u Kijevu, jedna je već planirana povorka zbog prijetnji ekstremne desničarske scene u zadnji čas otkazana. Organizatora Kijev-Pridea napali su suzavcem i pretukli tako da je završio u bolnici. Jedan njemački parlamentarni zastupnik iz stranke Zelenih koji se u to vrijeme našao u Kijevu, kritizirao je pasivno ponašanje policije pri tom incidentu. U gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju policija je doduše intervenirala tijekom Parade ponosa, ali nije uspjela spriječiti tučnjavu. Tamošnji vjerski aktivisti napali su pedesetak sudionika gay parade.

Slične su se scene dogodile i u glavnom gradu Armenije Erevanu. Oko 300 mladića napalo je 21. svibnja sudionike demonstracija za kulturnu raznolikost, dok nije došla policija i zaustavila ih. Napadači su rekli da su htjeli spriječiti "pedersku demonstraciju". Bez obzira radilo se o Ukrajini, Gruziji ili Armeniji, ankete pokazuju da je veliki dio stanovništva u zemljama istočne Europe negativno nastrojen prema homoseksualncima i lezbijkama. "Nemam ništa protiv homoseksualaca, sve dok se ne ističu i ne zahtjevaju veća prava", rekao je ne primjer za Deutsche Welle jedan armenski redatelj.

Rusija pooštrava zakone

Takve izjave redovito sluša i Jelena Kostjučenko u Rusiji. Ona živi u Moskvi zajedno sa svojom životnom partnericom. One bi se rado vjenčale i utemeljile obitelj. "Mi želimo da nas država prizna kao bračne partnerice zajedno s posljedicama koje to nosi", kaže ona.

No po svemu sudeći, čini se da u Rusiji događaji razvijaju prije u suprotnom smjeru. U drugom po veličini ruskom gradu Sankt Petersburgu je od ožujka 2012. na snazi sporni zakon kojim je kažnjiva "homoseksualna propaganda". Tko među mladima propagira istospolnu ljubav, mora računati s kaznom u visini od nekoliko tisuća eura. Policija uhićuje i za samo postavljanje nekog plakata.

Ruski parlament uskoro bi mogao takav zakon donijeti i za cijelu zemlju. Vladajuća stranka "Jedinstvena Rusija" može računati na podršku većine u narodu. U jednoj anketi tri četvrtine Rusa (74 posto) homoseksualnost smatra "biološkom pogreškom". 79 posto ih se izjasnilo protiv istospolnih brakova.

Nada u pomoć od Europe

Kostjučenko se ne da obeskrabriti ovim rezultatima. Ona se nada da će se Rusija promijeniti i da će društvo postati tolerantnije. Europa bi u tome mogla pomoći, kaže ona. "Ja kao lezbijka smatram da je dobro kad ljudi dolaze i iskazuju solidarnost", komentira ona sudjelovanje zapadnih političara poput njemačkog "zelenog" parlamentarca Volkera Becka na gay paradama po istočnoj Europi.

Europski je parlament krajem svibnja 2012. izrazio zabrinutost najnovijim razvojem događaja u nekim istočnoeuropskim zemljama. Europski zastupnici zahtjevaju da se provjeri jesu li zakoni koji vrijede, na primjer, u Rusiji, u skladu s europskom Konvencijom o ljudskim pravima.