Izbjeglice smještaju u privatne stanove
31. listopada 2015Gospođi i gospodinu Arnold je oko 80 godina. Njihova djeca su već odavno otišla od kuće, i unučad je već odrasla. Ali, u njihovoj obiteljskoj kući nije dosadno. Primili su dvojicu izbjeglica iz Afrike. Otkako kod njih u kući žive ta dva muškarca iz Gambije i Nigerije i njihov život je postao zanimljiviji, pripovijeda njihov sin Richard.
Richard Arnold je gradonačelnik Schwäbisch Gmünda. On je zbrinjavanje izbjeglica u prikladne smještaje proglasio svojom osobnom zadaćom. Grad od 60.000 stanovnika je primio 800 izbjeglica. Idućih mjeseci bi trebalo stići još 500 izbjeglica. "Uputio sam poziv građanima da mi prijave svoje slobodne sobe i stanove", priča Arnold. "Kao odgovor sam dobio prijave za smještaj 80 ljudi." Za gradonačelnika je to veliki uspjeh, jer gotovo polovica izbjeglica u međuvremenu stanuje u privatnim sobama ili stanovima, a i njegovi roditelji su primili dvojicu.
Individualni smještaji umjesto masovnih
Dok su u brojnim njemačkim gradovima smještaji za izbjeglice pretrpani, a tražitelji azila često moraju biti smješteni i u šatorska ili kontejnerska naselja, gradonačelnik traži potporu u Schwäbisch Gmündu i okolici za svoj koncept. "Integracija se događa u općinama i u našoj svakodnevici. To će uspjeti samo ako ljudi koji k nama dolaze budu smješteni decentralno, a ne u masovne smještaje", objašnjava Arnold. Integracija ne funkcionira ako su izbjeglice smještene u premalim zajedničkim smještajima, kaže on. Tečaj njemačkog jezika, završetak škole, naučnička praksa ili naukovanje, to su ciljevi koji zahtijevaju puno vremena, marljivosti i angažmana izbjeglica - a njima je prije svega potreban mir kako bi mogli učiti i intenzivna pomoć, smatra Arnold. A to su uvjeti koji nisu ispunjeni u pretrpanim smještajima i stanovima, kaže on.
Martha Aykut je povjerenica za integraciju u 50-ak kilometara udaljenom Stuttgartu. Ali, u Stuttgartu vladaju sasvim drugi uvjeti. Grad s oko 600.000 stanovnika mora zbrinuti oko 5.000 izbjeglica. Aykut i njezin tim se zalažu za decentralno zbrinjavanje, i u bolje stojećim četvrtima. "Razgovori sa stanovništvom važni su za pozitivno ozračje među stanovništvom i u susjedstvu", kaže povjerenica za integraciju u razgovoru za DW.
Infrastruktura ili privatna sfera
Velika prednost velikih gradova u odnosu na manje gradove kao što je Schwäbisch Gmünd je prije svega velika ponuda, kaže Aykut. "Kod svih drugih stvari u velikom gradu imamo bolje strukture, bilo za zbrinjavanje maloljetnih izbjeglica ili što se tiče prikladnijih tečajeva", priznaje povjerenica za integraciju. Bolje se može odgovoriti na individualne potrebe. Tečajevi njemačkog jezika, pripremni razredi za školu, mjesta u dječjim vrtićima - "gradska uprava i sve službe trude se oko povećavanja mogućnosti i brinu se da normalna opskrba funkcionira". U pojedinim četvrtima nastale su inicijative za izražavanje dobrodošlice. Tako na 5.000 izbjeglica u Stuttgartu ima dvije do dvije i pol tisuće volontera koji im pružaju potrebnu pomoć.
"S izvanrednog stanja prešli smo na uobičajeni rad. Mi prihvaćamo naše izbjeglice i integriramo ih", kaže gradonačelnik Schwäbisch Gmünda Arnold. Uobičajeni rad za njega znači prihvatiti činjenicu da je stiglo puno ljudi. To je postigao brojnim razgovorima sa svojim građanima, kaže angažirani gradonačelnik. "To je stvorilo opušteno ozračje. Mi smo jasno dali na znanje: u naše pučanstvo pripadaju svi - i izbjeglice i tražitelji azila."
"Svatko može profitirati"
Na gradonačelnikov poziv nisu se odazvali samo oni koji nude stanove. Javili su se i domaći stanovnici koji su bili u nevolji. Jedan stariji par je morao iseliti iz stana i u okolici nije našao novi stan. Richard Arnold je i njima uspio pomoći. Kao i jednoj samohranoj majci s više djece koja je već duže tražila prikladan stan. "Nalazimo se pred divovskim izazovom, prihvatiti ljude i integrirati ih. Pritom se ne radi samo o izbjeglicama, nego o svim ljudima koji su u nevolji. I njima moramo pružiti ruku", kaže Arnold.
Ali, općine mogu ispuniti tu zadaću samo ako broj izbjeglica bude pregledan, kaže Arnold i kritizira dosadašnje europsko upravljanje krizom. Njemu je jasno da veliki gradovi rade u sasvim drugim dimenzijama. "Moj je dojam da zbrinjavanje izbjeglica možemo bolje ostvariti u manjim gradovima. Ali, to će uspjeti samo ako se o tomu budu brinuli šefovi i ako u gradskoj upravi na tomu budu svi surađivali." Ljudi očekuju da njihov gradonačelnik te probleme ima pod nadzorom.