Grci žele kontrolu nad migrantima

Giorgos Stantzos şe nimalo ne ustručava. Nakon najave vlade u Ateni da će zatvoriti prepune kampove za registraciju izbjeglica u istočnim dijelovima Egejskog mora i podići nove kampove zatvorenog tipa za nekoliko tisuća ljudi, gradonačelnik otoka Samos otvoreno je zaprijetio da će kompletno Gradsko vijeće podnijeti ostavku. To će se desiti ukoliko grčka vlada bude inzistirala na realizaciji svojih planova, upozorava Stantzos.

Bivši socijalist je u početku podržavao strogi kurs nove konzervativne vlade. No što se u međuvremenu promijenilo? Ništa, kaže zamjenik gradonačelnika Giorgos Dionysiou u razgovoru za DW. Prijedlog grčke vlade da se grade izbjeglička naselja zatvorenog tipa načelno je naišao na pristanak lokalnih vlasti na Samosu. "Međutim, odbijamo primiti 5.000 novih izbjeglica. Vrijeme je da rasteretimo naš otok", kaže Giorgos Dionysiou.

Nedaleko od gradske vijećnice, u Centru za registraciju Vathy, izbjeglice čekaju da se nešto desi. Za gotovo 700 ljudi trebao je biti osiguran smještaj u bivšoj vojarni, ali ih već sada ima više od 5.000. Većina dolazi iz Afganistana, Iraka i iz zemalja subsaharske Afrike tzv. Crne Afrike. Izbjeglički kamp puca po svim šavovima. Porodice žive u šatorima i jedva da imaju pristup sanitarijama. Po danu se novopridošlice kreću po trgovačkim ulicama glavnog grada otoka.

Stanovnici kažu da je ovo sada druga Moria - aludirajući na užasne uvjete u zloglasnom izbjegličkom kampu Moria na susjednom otoku Lesbos. Zamjenik gradonačelnika Dionysiou kaže da bi bilo bolje kada migranti ne bi slobodno šetali, već bili u zatvorenom kampu pod nadzorom. "Inače je u opasnosti sigurnost naših građana - a u konačnici i samih pridošlica", kaže on.

"Sigurnost" kao najveće dobro

"Ljudi bi se ponovo trebali osjećati sigurno" – stalno ponavlja konzervativna vlada u Ateni. Time je šef vlade Mitsotakis postigao pun pogodak u predizbornoj kampanji. Dobra vijest je da bi se prenapučeni kampovi poput Morie na Lesbosu ili Vathy na Samosu trebali zatvoriti. No, na otocima smještenim u istočnom dijelu Egejskog mora niču novi kampovi zatvorenog tipa. I na kopnu se, prema izvještajima grčkih medija, planira podizanje nekoliko migrantskih  kampova.

To se dešava uz obećanje vlade da će se zahtjevi za azil obrađivati brže. Za razliku od dosadašnje prakse, migranti ne bi trebali ostati u kampovima otvorenog tipa godinama, dok se ne odluči o njihovim zahtjevima za azil. Odbijeni tražioci azila biće upućeni u pritvorske centre, a potom  dosljedno vraćani u susjednu Tursku.

Svi detalji novog kursa grčke vlade prema migrantima još nisu poznati. Predstavnici Amnesty Internationala i UNHCR-a su uglavnom suzdržani. Prije svega se atenski političari spore oko smislenosti nove izbjegličke politike. Kampovi zatvorenog tipa ne bi riješili nikakve stare probleme, ali bi stvorili nove, žali se Kostas Arvanitis, zastupnik opozicijske lijeve stranke SYRIZA. Ovaj političar smatra da bi se stvari mogle i drugačije rješavati: "Nedaleko od moje vikendice u Lavrionu blizu Atene nalazi se kamp za 290 izbjeglica. Ti ljudi su na tržnici svaki dan, njihova djeca idu u školu, s njima nemamo problema", kaže Arvanitis za DW.

Ali možda bi situacija bila drugačija, da je, umjesto nekoliko stotina, u Lavrion doputovalo nekoliko tisuća ljudi? Naravno, prenatrpan kamp Moria nije rješenje, kaže Arvanitis. Ali pristup ove grčke vlade pokazuje samo da konzervativci nemaju koncept za rješavanje izbjegličke krize. Uostalom, broj izbjeglica i migranata nije se smanjio nakon promjene vlasti u Ateni, čak je porastao, žali se ovaj lijevo orijentirani političar.

Politika prema izbjeglicama kao "Problem br.1"

Konzervativna političarka Eliza Vozenberg se s time ne slaže. "Rast broja novopridošlih nema nikakve veze s novom vladom, već s činjenicom da turski predsjednik Recep Tayip Erdogan šalje izbjeglice i migrante u Europu", kaže za DW ova grčka pravnica. "I prethodna ljevičarska vlada u Ateni odgovorna je za trenutnu situaciju, jer je vodila politiku otvorenih vrata”, kaže Vozenberg. Ali sada je vrijeme da se sigurnost građana u Grčkoj stavi u fokus izbjegličke politike - posebno jer broj izbjeglica i dalje raste. "Prošlog tjedna smo registrirali po 400 novih dolazaka dnevno u istočnom dijelu Egeja. Kuda to vodi?" pita se ova zastupnica Europskog parlamenta iz reda konzervativaca.

Čini se da rezultati ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da su građani za stroži kurs u izbjegličkoj politici. Politički barometar atenskog tjednika  To Vima pokazuje da 33 posto ispitanika smatra kako je izbjeglička i migracijska politika trenutno "pitanje broj jedan u Grčkoj". Samo 28 posto građana ekonomsku situaciju u zemlji vidi kao najveći problem, a visoka nezaposlenost baca u očaj samo 14 posto ispitanika.